Žrtvoslovlje (viktimologija) je znanstvena disciplina u pravu. U uskoj je svezi s kriminologijom.[1]
Povijest
Nastala je nakon Drugoga svjetskog rata, u okolnostima nakon više desetljeća ratova u Europi i ostatku svijeta, a koje su kulminirale u netom završenome Drugom svjetskom ratu, u kojem su ideologije vjerske, rasne, nacionalne, političke i ideološke mržnje i na njima zasnovanih progona nametnule potrebu pravnog reguliranja situacija koje su prošle žrtve. Ova disciplina je uvedena radi proučavanja položaja i stradavanja ljudi te žrtava. Naglasak je bio na kaznena djela počinjena u ratu, vjerskim, rasnim i političkim progonima. Pored ratova i sličnih sukoba niže razine, te mirnodopskih progona, žrtvoslovlje se bavi i stradavanjima ljudi u elementarnim nepogodama i za epidemija velikih razmjera (pandemija). Tridesetak godina poslije osnovano je Svjetsko žrtvoslovno društvo (World Society of Victimology) (1979.). Godine 1985. Ujedinjeni narodi prihvatili su Opću deklaraciju o temeljnim pravima žrtava kaznenih djela i zloporabe moći. Žrtvoslovlje u Hrvatskoj razvija se od osamostaljenja. 1991. je osnovano Hrvatsko žrtvoslovno društvo (HŽD).[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 žrtvoslovlje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 21.9.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/zrtvoslovlje>.