Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Židovska općina Doboj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Židovska općina Doboj
Židovska općina u Doboju
Osnovano1871.
PredsjednikDanijel Atias
SjedišteDoboj
DržavaBosna i Hercegovina

Židovska opština Doboj je vjerska organizacija građana Bosne i Hercegovine židovskog podrijetla. Sjedište općine je u Doboju.

Povijest

Podrobniji članak o temi: Židovi Bosne i Hercegovine
Sinagoga u Doboju

Židovi koji su se nastanili na području Doboja osnovali su Židovsku općinu Doboj. Tijekom Drugog svjetskog rata, u vrijeme nacističke okupacije, skoro cjelokupno židovsko stanovništvo Doboja odvedeno je u logore iz kojih se nikada nisu vratili. Međutim, ne treba zaboraviti da su Židovi kroz povijest ostavili veliki trag na području grada Doboja. Dali su nemjerljiv doprinos u razvoju gospodarstva, kulture, zdravstva, trgovine i zanatske djelatnosti. Prvi dobojski liječnik bio je Židov Simon Levi. Liječnik Rihard Skuteski je osnovao prvo pjevačko društvo u Doboju 1927. godine. Supruga Skuteskog, bila je prva dobojska medicinska sestra. Prvi veterinar koji se pominje u povijesti Doboja bio je Leopold Kalc 1920. godine, dok su braća Pesah prvi dobojski trgovci koji su otvorili robnu kuću. Židovi su bili vlasnici i prve dobojske banke i tiskare, koju je vodio Moric Trinki. Prvi odvjetnik u gradu bio je Emil Rubinštajn.[1]

Židovska općina Doboj

Židovska općina u Doboju je osnovana 1871. godine i od tada neprekidno djeluje u tom gradu. Danas je Židovska općina u Doboju malobrojna zajednica u odnosu na druge konfesije, a pored Doboja, dio građana židovske pripadnosti živi u Tesliću, Bosanskom Šamcu i Derventi. Općina je usmjerena na očuvanje judaizma, tradicije i židovskog identiteta u Bosni i Hercegovini, kao i prema promociji i očuvanju mira, kulturne i gospodarske suradnje među svim narodima u Bosni i Hercegovini. Financira se uglavnom pomoću su članarina, pomoći Židovskog društvenog fonda, grantova ministarstava i Vlade entiteta Republika Srpska, grada Doboja, međunarodnih donatora i dobrovoljnih priloga.

Židovska općine u Doboju ima predsjednika, skupštinu, upravni odbor, nadzorni odbor, generalnog tajnika, vjersku službu, te sud časti koji čine stub organizacije i koji se brinu o dignitetu Židovske općine u Doboju.[2]

Dobojska sinagoga

Prvi židovski dom sa sinagogom u Doboju podignut je 1874. godine, a uništen je 1942. godine, tokom Drugog svjetskog rata. Pronađena su jedino ulazna vrata koja danas stoje kao simbol sjećanja u dvorištu novoizgrađene dobojske sinagoge. Današnja dobojska sinagoga osveštana je u studenome 2003. godine, nakon rekonstrukcije obiteljske kuće Aleksandra Vrhovskog i Ota Kalamara izgrađene 1922. godine i dobila je naziv "Bet Shalom" (hebr.: Kuća mira). Pored sinagoge, u objektu djeluje Židovski kulturni centar i Židovska općina u Doboju.[3]

Izvori

  1. "Jevreji u Doboju". https://sinagogadoboj.org/bhs/?page_id=342 Pristupljeno 13. prosinca 2019. 
  2. O Jevrejskoj opštini. La Benevolencija (12.10.2017.), preuzeto 13.12.2019.
  3. Sinagoga. La Benevolencija (12.10.2017.), preuzeto 13.12.2019.

Vanjske poveznice