Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Židovi Višegrada

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Višegradska sinagoga prije Drugog svjetskog rata

Židovi su nekadašnja etnička i vjerska skupina koja je djelovala u Višegradu, u Bosni i Hercegovini. Sjedište Židovske općine se nalazilo u Višegradu.

Povijest

Podrobniji članak o temi: Židovi Bosne i Hercegovine
Datoteka:Berta Siegmann.jpg
Berta Siegmann (oko 1870.-1930-te), porijeklom iz Poljske sa suprugom Samuelom vodila trgovinu i hotel u Višegradu u kojem se služio košer. Bila je babica, a mirovine se odrekla u korist siromaha Višegrada. Njihov sin Salamon (Višegrad, 1892), stradao je u logoru Sachenhausen 1945.[1]

Židovi su u Višegrad najprije došli iz Sarajeva, a onda iz drugih mjesta, tako da ih već u prvim godinama 19. stoljeća u tom gradu susrećemo. Prema "Bosanskom glasniku", u Višegradu je 1908. godine živjelo 177 Židova, da bi taj broj 1940. godine pao na oko 110. Mnogi, kada su završili školovanje, nisu se više vratili u Višegrad, dok su neki tražili posao u Beogradu i Zagrebu.

Tijekom Prvog svjetskog rata Višegrad je kao pogranično mjesto između Austro-Ugarske i Srbije bio poprište velikih i strašnih ratnih operacija. Stanovništvo je moralo napuštati i bježati iz Višegrada u unutrašnjost Bosne. Višegradski Židovi su 1905. godine sagradili novi hram, jer je stari hram bio već dotrajao. Prilikom osvećenja hrama došli su predstavnici svih židovskih općina u Višegrad. Tijekom Drugog svjetskog rata, sa ulaskom Nijemaca u grad, hram je bio opljačkan i devastiran. U početku su okupatori u njemu držali svoj magacin hrane, a kasnije je pretvoren u štalu za konje. U Višegradu je postojalo židovsko groblje, koje datira od 1889. godine.

Ustaše nisu stigle odvesti višegradske Židove u logore, jer su postrojbe narodnooslobodilačke vojske onesposobile željezničku prugu. Kada su Talijani zauzeli Višegrad, ustaše se povlače. Židovi su ostali na miru do prosinca 1942. godine, kada se ustaše ponovo vraćaju u Višegrad. Mnogi Židovi su već bili u redovima partizana, dok su neki pobjegli u razna mjesta Sandžaka i Crne Gore. Živjeli su povučeno i niko ih nije uznemiravao. One koji su ostali u Višegradu uhitio je Gestapo 1944. godine i odveo u koncentracioni logor Bergen-Belsen. U njemačkom logoru nastradalo je 46 višegradskih Židova. Rat je preživjelo 56 višegradskih Židova. To su oni koji su se vratili živi iz njemačkih zarobljeničkih logora i borci narodnooslobodilačke borbe. Preživjeli višegradski Židovi danas žive u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu.

Židovi su dali Višegradu nekoliko izrazitih intelektualaca i gospodarstvenika. Obitelji: Baruh, Kamhi, Papo, Levi, Romano prednjačili su u tome pogledu.[2]

Izvori

  1. "Višegrad". jewsinbosnia.eu. 5. kolovoz 2017.. http://jewsinbosnia.eu/izlozba/visoko.jpg Pristupljeno 7. svibanj 2016. 
  2. "Iz Istorije Jevreja U Visegradu". elmundosefarad.wikidot.com. 5. kolovoz 2017.. http://elmundosefarad.wikidot.com/iz-istorije-jevreja-u-visegradu Pristupljeno 7. svibanj 2016. 

Vanjske poveznice