Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Đikeniš

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Za druga značenja, pogledajte Gyékényes.
Fotografija iz zraka.

Đikeniš[1] odnosno Džikeniš[2] (mađ. Gyékényes) je pogranični gradić u južnoj zapadnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 33,76 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 46° 14′ 8,63″ sjeverne zemljopisne širine i 17° 0′ 33,8″ istočne zemljopisne dužine. Proteže se u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Na zapadnom se kraju dira granicom s RH, a ostalim je dijelom 1 km od granice.

Zakon i Zákányfalu su sjeverozapadno, Supal je sjeverno, Porrog i Sekral su sjeverno-sjeveroistočno, Čurguj je sjeveroistočno i istočno, Brežnjica je jugoistočno. Od naselja u Hrvatskoj, Gola i Novačka su jugoistočno, Otočka je južno a Gotalovo jugozapadno. Od Drave je u najbližem dijelu udaljen 2 km.

Upravna organizacija

Nalazi se u Čurgujskoj mikroregiji u Šomođskoj županiji. Poštanski broj je 8851.

Povijest

Đikeniš se prvi put spominje 1380. godine. Nakon pada Velike Kaniže 1600. u ratu protiv Turaka, Turci su zauzeli ovo selo.[3] Tek oko kraja druge opsade Beča koncem 17. st. ovaj je kraj ponovo došao pod kršćansku vlast.

1859. u velikom je požaru izgorio veliki dio sela. Nešto poslije nastao je današnji Džikeniš spajanjem dvaju sela Donjeg Đikeniša (Alsógyékényes) i Gornjeg Đikeniša (Felsőgyékényes).

1870. otvorena je željeznička pruga koja je vodila iz Đikeniša prema Zagrebu. To je bilo 5. siječnja. Pruga je vodila od Budimpešte prema Rijeci (željeznička pruga Budimpešta – Dumvar – Pečuh, zatim prugama Dumvar – Đikeniš i Velika Kaniža – Barča – Pečuh).

Od 1996. dijelom je nacionalnog parka Dunav – Drava.

Kultura

Promet

Željezničko je čvorište. Završna je postaja na željezničkoj pruzi Dumvar – Đikeniš. Južno od Đikeniša, uz granicu s Hrvatskom, prolazi pruga Velika Kaniža – Pečuh.

Znamenitosti

Ondje se zajedno s Kotróm nalazi poznata šljunčara (Kiesgrube), vodno tijelo nastalo iskopavanjem šljunka i pijeska, a pripada zaštićenom području.

Stanovništvo

Đikeniš ima 1075 stanovnika (2001.). Skoro svi su Mađari. 2,7% je Roma.[5]

Fotografija iz zraka.

Izvori

  1. Glasnik br. 14/2007. Sjevernohrvatske teme
    "...govori o Đikenišu (Gyékényes), Zakonu (Zákány), o Tilošu (Őrtilos)..."
  2. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF
  3. Đikeniš na gyekenyes-szallasajanlo.hu (pristupljeno 30. lipnja 2012.)
  4. Gyékényes (Arhivirano 3. ožujka 2012.) in zungarn.de (abgerufen am 30. Juni 2012)
  5. (eng.) 4.1.11 Stanovništvo po nacionalnim/etničkim skupinama - Šomođska županija

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Đikeniš