Religija u Hrvatskoj

Mozaik u Eufrazijevoj bazilici

Džamija u Zagrebu

Sloboda vjeroispovjesti je pravo svih građana Republike Hrvatske zagarantirana Ustavom Republike Hrvatske, koji definira pripadnicima svih denominacijama slobodno ispoljavanje religije i jednakost pred zakonom. Većina hrvatskih građana se izjašnjava vjernicima.

Demografija

Postotak stanovništva u Hrvatskoj po županijama koji se identificira s religijom nasuprot onom ireligioznom (popis 2011.)

Prema popisu stanovništva 2011.; 86,28 % stanovništva su katolici, 4,44 % su pravoslavci, 1,47 % su muslimani, 0,34 % su protestanti. Bez religije ili ateistima izjasnilo se 3,81 % stanovništva, 0,76 % su agnostici i skeptici, a 2,17 % se nije izjasnilo. Hrvatska i Poljska su dvije države s najvećim postotkom katolika od svih slavenskih zemalja. U Eurostatovom istraživanju 2005., 67 % ispitanika je odgovorilo da "vjeruju u postojanje Boga". U Gallupovom ispitivanju iz 2009., 70 % je odgovorilo da na pitanje "Je li religija važan dio vašeg svakodnevnog života?"

Međudjelovanje religijskog i sekularnog života

U javnim školama dozvoljena je religijska nastava u skladu dogovora između religijskih grupa i Vlade, ali prisustvo na nastavi nije obvezno. Religijska nastava (vjeronauk) je organiziran u osnovnim i srednjim školama, uglavnom u koordinaciji s Katoličkom Crkvom.

Blagdani i spomendani u Hrvatskoj uključuju religjijske blagdane; Bogojavljenje, Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, Veliku Gospu, Svi svete, Božić i blagdan Sv. Stjepana. Glavni blagdani zasnivaju se na katoličkoj liturgijskoj godini, ali pripadnici drugih denominacija mogu slobodno slaviti svoje blagdane.

Brak koji sklope vjerske zajednice i službeno je priznat.

Denominacije

Katolička crkva u Hrvatskoj dobiva novčanu pomoć od države kao i druge benificije dogovorene konkordatom između Hrvatske Vlade i Vatikana. Dogovori između drugih ne-rimokatoličkih vjerskih zajednica i Vlade funkcioniraju tako da Vlada isplaćuje dio plaća i mirovina za religijske službenike kroz mirovinske i zdravstvene fondove.

Prema konkordatima potpisanim s Katoličkom Crkvom i želji da se i dalje definiraju njihova prava i privilegije unutar ovih okvira, vlada je potpisala i dodatne dogovore sa sljedećih 14 religijskih zajednica a to su:

• Srpska pravoslavna crkva (SPC)
• Islamska zajednica u Hrvatskoj
• Evangelička crkva
• Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj
• Protestantska Reformirana Krsćanska Crkva U Hrvatskoj
• Pentekostalci
• Zajednica Pentekostalskih Kristovih Crkava
• Adventistička Crkva
• Baptistička zajednica Hrvatske
• Božja Crkva
• Kristova Crkva
• Adventisti sedmog dana
• Bugarska pravoslavna Crkva
• Makedonska pravoslavna Crkva
• Hrvatska Starokatolička Crkva

Vidi još

• Katolička crkva u Hrvatskoj
• Pravoslavlje u Hrvatskoj
• Srpska pravoslavna Crkva
• Islam u Hrvata
• Židovi u Hrvatskoj

Galerija

• 
  Širenje kršćanstva u Europi i na Sredozemlju.
• 
  Europa u doba velike podjele 1054. godine.
• 
  Religija u Europi, na Sredozemlju i na Bliskom Istoku 1100.
• 
  Religije u Europi 1560.

Izvori

]]}},

{{

1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

Vanjske poveznice

• Registar Vjerskih Zajednica, Ministry of Public Administration, Government of the Republic of Croatia (hrv.)