Turci u Sjevernoj Makedoniji
| Turci u Sjevernoj Makedoniji |
|---|
 |
| Ukupno pripadnika |
| 77.959 |
| Značajna područja naseljavanja |
| Jezik |
| većinom turski zatim makedonski |
| Vjera |
| muslimani |
Turci u Sjevernoj Makedoniji (makedonski: Македонски Турци, turski: Makedonya Türkleri) su poslije Albanaca druga najveća manjina u Sjevernoj Makedoniji.
Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u Sjevernoj Makedoniji živi 77.959 Turaka ili 3,08% od ukupnoga stanovništva. Turci čine većinsko stanovništvo u općinama Centar Župa i Plasnica
Demografija[uredi | uredi kôd]
Nakon pada Osmanskoga Carstva početkom 20. stoljeća, mnogo se Turaka odselilo u Tursku. Pod jugoslavenskom vlašću i nakon Drugog svjetskog rata slijede drugi valovi iseljavanja. Zatim se dio Turaka izjasnilo kao Makedonci i Albanci kako bi se izbjeglo stigmu i progon.
| Stanovništvo Republike Sjeverne Makedonije [1] | |||||||
| Godina popisa | Turci | Ukupno stanovnika Sjeverne Makedonije | % Turaka | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1913. | 209,000[2] | 1,082,902 | 19.3% | ||||
| 1948. | 95.940 | 1.152.986 | 8.3% | ||||
| 1953. | 203.938³ | 1.304.514 | 15.6% | ||||
| 1961. | 131.484 | 1.406.003 | 9.4% | ||||
| 1971. | 108.552 | 1.647.308 | 6.6% | ||||
| 1981. | 86.591 | 1.909.136 | 4.5% | ||||
| 1991. | 77.080 | 2.033.964 | 3.8% | ||||
| 1994. | 78.019 | 1.945.932 | 4.0% | ||||
| 2002. | 77.959 | 2.022.547 | 3.9% | ||||
³ 143.615 turski, 32.392 makedonski i 27.086 albanski kao materinji jezik[3]
Novije vrijeme[uredi | uredi kôd]
Turci u Sjevernoj Makedoniji imaju vlastiti nacionalni dan, Dan obrazovanja na turskom jeziku. Odlukom Vlade Republike Sjeverne Makedonije 2007. godine, 21. prosinca je postao nacionalni i neradni dan za tursku manjinu.[4] Turci imaju svoj radio i televizijske emisije na turskom jeziku,[5] novine Birlik izlaze tri puta tjedno. Politička stranka Demokratska stranka Turaka (DPT), osnovana je 1990. godine i danas je aktivna. Stranka trenutno ima jednog člana Kenana Hasipia u sjevernomakedonskome parlamentu.[6]
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
Mustafa Pašina džamija u Skoplju -
Kuršumli han u Staroj skopskoj čaršiji
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127..
- ↑ Der Islam im Spiegel zeitgenössischer Literatur der islamischen Welt, Johann Christoph Bürge, page 89, 1985
- ↑ Muslim Identity and the Balkan State, Hugh Poulton,Suha Taji-Farouki, page 96-97, 1997
- ↑ Vlada Republike Sjeverne Makedonije
- ↑ Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127..
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},