Internetske enciklopedije

Internetske enciklopedije: pod pojmom internetske enciklopedije (ili leksikona) obuhvaćene su sustavne zbirke javno dostupnog znanja iz raznih područja, kojima se može pristupiti preko tražilica na internetu.

Među laicima na internetu su zapravo česte zabune između razlikovnih pojmova enciklopedije i leksikona. U knjižnim leksikografskim izdanjima, leksikon je pregledna zbirka kratkih natuknica i sažetih izvoda o raznolikim pojmovima, dok prave enciklopedije uglavnom sadrže opširnije tematske izvode pojmova s podnaslovima, poglavljima i pripadajućom literaturom. Osim digitalizirane britanske enciklopedije, većina ostalih enciklopedija na internetu zapravo su započele kao jednostavni internetski leksikoni, koji su dosada prerasli u prave razrađene enciklopedije.

Na internetu je postojalo pedesetak pokušaja izrade raznih leksikona i enciklopedija, od kojih su mnogi dosad zamrli i prestali. Među njima su najvažnije klasična digitalizirana Britannica i najveća višejezična Wikipedija, pa još sličan Wikinfo i poluotvoreni Citizendium, te ine manje. Ovdje se pregledno i poredbeno prikazuje desetak važnijih primjera enciklopedija općeg sadržaja dostupnih na internetu (uže strukovne su izostavljene).

Uz sažete opise, tu se ukratko spominju i primjeri obrade hrvatskih tema u raznim internetskim enciklopedijama. Po koncepciji razrade, te dostupnosti i utjecaju korisnika, razlikuju se tri glavna tipa internetskih enciklopedija: otvoreni tipovi (Wiki), poluotvoreni elitni tip i zatvoreni komercijalni tip.

Otvoreni tipovi (Wiki)

Kod tipa Wiki je sav pristup slobodan i otvoren, pa se tekstovi mogu besplatno čitati, ali ih korisnici također mogu više ili manje sastavljati i upisati, ili postojeće članke prerađivati, dopunjavati i popravljati (ili kvariti) po svom znanju i tehničkim mogućnostima. Uvršteni tekstovi moraju biti slobodni za kopiranje sa GNU-licencom ili bar iz javne domene. Tu spada glavna i najveća Wikipedija, pa sličan noviji Wikinfo i druge manje tog tipa.

Wikipedija

Višejezična Wikipedija je najveći i najpoznatiji primjer otvorene internetske enciklopedije tipa Wiki. To je i jedna od najranijih enciklopedija koja se na internetu razvija od 2001. godine, a dosad u glavnoj engleskoj inačici već ima preko 2.000.000 natuknica. Uz nju se potom paralelno razvijao i niz nacionalnih inačica, dosad s preko 250 jezika s ukupno oko 5.000.000 raznojezičnih natuknica, od čega petnestak glavnih svjetskih jezika imaju wikipedije s preko 200.000 natuknica. Za koncept ove enciklopedije je osim potpune otvorenosti još značajan neutralan pristup sadržaju teksta tj. prilagođen shvaćanju većine suradnika, a unose se uglavnom poznati već objavljeni podaci. Sve ostalo vidi pobliže u posebnoj natuknici Wikipedija.

Ova engleska Wikipedia sadrži razmjerno najveći broj enciklopedijskih tekstova o hrvatskim temama na internetu izvan hrvatske Wikipedije. U novije doba, zbog raznih tehničkih, metodičkih i idejnih neslaganja, izvan Wikipedije je odvojeno više neovisnih jednojezičnih wiki-enciklopedija koje zajedno imaju preko 3.000.000 članaka. Od tih samostalnih su najveće poluotvorenog tipa: američka Cassiopedia s gotovo milijun i pol naslova i novi kineski BaideWiki već s blizu milijun članaka.

Wikinfo

Wikinfo ili Internet-Encyclopedia je nastala izdvajanjem od Wikipedije nakon 2003., a osnivač i voditelj je Fred Bauder i dosad ima preko 58.000 članaka sa GNU licencom. Po značajkama je približno na prijelazu između prave Wikipedije i novijeg tipa Citizendium (vidi niže). Simbolična maskota za Wikinfo je znak mudre sove. Osim manjeg broja suradnika i natuknica, za Wikinfo je značajna i slabija tehnička oprema pa je teži unos i prerada tekstova. Tekstovi se tek dijelom prenose iz Wikipedije i sličnih GNU-izvora, ali uz obaveznu stručnu provjeru i doradu. Glavni Wikinfo je na engleskom, no postoje inačice Wikiinfa i na nekim drugim europskim jezicima, uključujući i hrvatski.

Iako su ulaz i čitanje slični, tu su glavne razlike uredničkog ustroja u poredbi s poznatom Wikipedijom:

Aktivni suradnici i urednici se bezuvjetno moraju registrirati s adresom.
Tehnički je nemoguće bilo koje brisanje ili ukidanje teksta, osim tek dopune i popravka (to je za zaštitu od zlonamjernih vandala te protiv nametanja interesa i idejnih grupa).
Poluelitizam: iako svi korisnici mogu predložiti dopune i prerade, odluku donose stručnjaci.
U većini tekstova osim tipskih negativaca (npr. Staljin, Hitler), obavezni pristup je simpatično-pozitivan da navede čitatelje na šire poredbeno upoznavanje slične tematike.
Gdjegod postoje, navode se novoobjavljene spoznaje iz 21. stoljeća, a stare alternative ili kritike su na kraju teksta ili u dodatnim poveznicama.
U posebnom odjelu "Izvornih novosti" unose se još neobjavljeni nalazi, stručna otkrića, autorizirane nove pjesme i slično.

Hrvatske teme su slabije zastupljene s desetak članaka o Hrvatskoj i hrvatskim gradovima, te još dvadesetak odlomaka u drugim širim temama. Pristup im je objektivno-pozitivan pa su izvan hrvatske Wikipedije, to ponajbolji enciklopedijski tekstovi o hratskim temama na internetu.

Enciclopedia Libre Universal

Ova Wiki-enciklopedija na španjolskom se također izdvojila iz Wikipedije od 2003., a dosad ima preko 40.000 članaka i po koncepciji ustroja je na prijelazu od Wikipedije na Wikinfo. Glavna osobitost spram većine internetskih enciklopedija je da ova obuhvaća najdetaljnije i najopširnije razrađene inačice tj. posebne wiki-leksikone za pripadne regije, veće gradove i područne dijalekte španjolskoga govornog područja (uključivo i baskijski). Hrvatske teme su zastupljene u pedesetak članaka, uglavnom su prikazane vrlo objektivno i pozitivno tj. među najboljima izvan hrvatske Wikipedije.

Metapedia

Paneuropska Metapedia je višejezična wiki-enciklopedija koju su skandinavski nezadovoljnici odvojili iz Wikipedije od 2006. Dosad već ima paralelne inačice na desetak europskih jezika s oko 240.000 tekstova od kojih 4/5 već ima nova ruska WikiSlavia, a porast je brz oko 25.000 novih naslova na tjedan. Uz iduću Filipinianu, to je najslobodnija otvorena wiki-enciklopedija koju može čitati i uređivati svatko pismen, jedino je zbog vandala potrebna registracija.

Članci moraju biti enciklopedijskog formata i kulturno pisani, a nema druge cenzure i izbor je slobodan, vodstvo je kolektivno i nema glavnih osnivača. Inače je slična Wikinfu: brisanje i ukidanje članaka tu je nemoguće, pa nema nadglasavanja ni suvišnih rasprava. Pristup je paneuropski i idejno konzervativan, nema formalnog neutralizma i prihvaćaju se izvorne novosti. Hrvatske teme se nalaze u tridesetak članaka, najviše u ruskoj inačici gdje su uglavnom objektivne i kritički-pozitivne.

WikiPilipinas

Filipiniana.net ili Filipinska enciklopedija je nova internetska enciklopedija koja pretežno razrađuje raznolike teme iz mnogobrojnih otoka jugoistočne Azije i Oceanije. Nastala je tek nedavno izdvajanjem iz Wikipedije od 2007., a tekstovi su na engleskom i filipinskom. Voditelj je Gaspar Wibel i dosad ima 45.000 natuknica sa GNU-licencom. Specifičnosti su krajnje otvorena suradnja, lake izmjene tekstova i uvrštenje novih neobjavljenih otkrića, pa je uz prethodnu Metapediju, to najliberalnija enciklopedija na internetu.

Raste vrlo brzo s preko tisuću novih priloga svakog tjedna. Hrvatske teme su pozitivno prikazane u desetak članaka (npr. poredbe vapnenačkog krša, špilje i ekspedicije Vice Bune oko Filipina).

Ini manji leksikoni

Izvan Wikipedije se uglavnom nezavisno razvilo još tridesetak drugih manjih internetskih leksikona i enciklopedijskih rječnika, koji su većinom ograničeni na uža strukovna područja, ili obuhvaćaju državne, gradske, otočne i ine lokalne tematike. Neki među ovima su drugačijeg ustroja i poluotvorenog elitnog tipa (vidi niže), a ostalo su djelomične ili potpune kopije po GNU-licenci iz glavne Wikipedije.

Poluotvoreni elitni tip

U tu drugu također neprofitnu skupinu, uvrštene su elitne internetske enciklopedije sveučilišno-akademskog tipa, posebno razrađene za potrebe visokoobrazovanih akademskih intelektualaca, sveučilišnih studenata do gimnazijskih učenika. Također ih mogu iskoristiti kao dopunsku informaciju ini prosječni čitatelji koji žele doznati nešto više i stručnije o pojedinim složenim temama koje npr. u Wikipediji još nisu dovoljno razrađene.

Funkcioniranje tih elitnih enciklopedija većinom se temelji na interesnom sponzorstvu (rjeđe na uvrštenim reklamama). Ove elitne enciklopedije poput klasičnih tiskanih enciklopedija, redovito imaju službeno strukovno uredništvo koje strogo kontrolira pravilan i usmjeren razvoj enciklopedije, visoku kvalitetu tekstova i vjerodostojnost podataka, te odlučuje o uvrštenju, preradi ili brisanju teksta. Većina tekstova imaju GNU-licence za slobodno prenošenje i kopiranje.

Iako je čitanje i tu slobodno i besplatno, zbog elitno-akademske koncepcije se po suradnji ove poluotvorene enciklopedije na internetu dosta razlikuju od Wikipedije i sličnih otvorenih enciklopedija:

Svi suradnici i autori bezuvjetno moraju biti javno registrirani s punim imenom, prezimenom, titulom i adresom, a njihova suradnja je uglavnom dobrovoljna i besplatna.
Tekstove mogu pisati, dopuniti i preraditi samo akademski stručnjaci, barem s fakultetskom diplomom ovlaštenog sveučilišta ili sličnog instituta, prvenstveno doktori ili profesori.
Javno registrirani ali nekvalificirani korisnici mogu načelno doduše predlagati dopune i promjene ali ih sami ne unose i o tomu odlučuje uredništvo (koje to često ne prihvaća).
Završni unos konačnog teksta većinom obavlja ovlašteno uredništo na prijedlog eksperata.
Uglavnom se za javnost uvrštavaju samo razrađeni i potpuni tekstovi, a poluprazne natuknice se nakon nekog vremena brišu ili idu u rezervu na čekanje.

U toj prijelaznoj skupini je najpoznatiji primjer novi Citizendium, a ini značajni su npr. njemački Wikiweise, američka Cassiopedia i New World Encyclopedia.

Citizendium 2.0

Citizendium ili Citizens Compendium, danas je najpoznatija i vjerojatno najkvalitetnija elitna enciklopedija poluotvorenog tipa s nastrožom ekspertom kontrolom, koja je dosad dostupna na internetu. Odvojila se iz Wikipedije od 2006., sada ima 4400 razrađenih tekstova i 270 kvalificiranih stručnih suradnika tj. po jedan ekspert na dvadesetak tekstova. Utemeljitelj i glavni urednik je Larry Mark Sander, raniji suosnivač glavne Wikipedije iz koje je izašao nezadovoljan po njegovu mišljenju, zbog novijeg kaotičnog rasta uz nedovoljnu kvalitetu tekstova. U početnoj fazi je Citizendium, uz prerade i dopune dijelom preuzimao najbolje ocijenjene tekstove s Wikipedije, ali je to sada prekinuto. Od ljeta 2007., uveden je reformirani projekt Citizendium 2.0 gdje su gore nabrojeni opći stručni kriteriji još dodatno zaoštreni do najviše razine:

Izvršen je za uredništvo izbor vrhunskih eksperata s doktoratom ili profesora.
Ukinute su vanjske posudbe Wiki tekstova i uvedena ekspertna izrada novih izvornih.
Za sve tekstove je nakon stroge recenzije još određen poček u tzv. inkubatoru na provjeri do godinu dana, da se mogu dotjerati i uvažiti primjedbe prije vjerodostojne objave teksta za internet.
Poluprazne kratke natuknice se više ne uvrštavaju i tako je osigurana najviša kvaliteta, ali i usporen rast ove elitne enciklopedije.

Simbolična maskota za Citizendium je znak starog ključa od gradskih vrata. Zasad postoji samo u angloameričkoj verziji, ali se od 2009. predviđaju i druge inačice na nekim svjetskim jezicima (vjerojatno njemački i španjolski), a kriteriji za to još nisu poznati. Hrvatske teme dosad izostaju, osim tek imena Hrvatske u europskim i sličnim popisima.

Wikiweise

Wikiweise je elitna njemačka enciklopedija poluotvorenog tipa i među prvim akademskim enciklopedijama na internetu gdje se razvija od 2005. Pretežno je namijenjena za visokoobrazovane, sveučilišne i akademske korisnike, te studente i gimnazijalce na njemačkom govornom području srednje Europe. O hrvatskim temama je malo tekstova i uglavnom su objektivno-neutralni.

Glavni urednik i osnivač je Ulrich Fuchs, a dosad ima više od 4.000 razrađenih tekstova. Kao i za Citizendium, tu je čitanje slobodno, a suradnici se prijavljuju s punim imenom, prezimenom, titulom i adresom. Tekstovi prije objave i uvrštenja prolaze stručnu recenziju uredništva. Prije su imali BSD-licencu a danas su pod GNU-licencom.

Cassiopedia

Cassiopedia ili The True Encyclopedia je zapravo dotjerana poluotvorena kopija engleske Wikipedije. Glavni urednik je Jimmy Wales iz Floride (ranije suosnivač Wikipedije), izdvajanje je najavljeno od 2003., a na internetu je kao posebna wiki dostupna uglavnom od 2005. Nastaje tako da je dosad iz glavne Wikipedije kopirano preko 1.400.000 engleskih članaka tj. svi osim polupraznih natuknica, pa su potom provjereni i prepravljeni. Zato je brojem tekstova Cassiopedia danas druga nakon Wikipedije.

Slobodno je i besplatno čitanje, ali ne uređivanje: svi pisci i urednici prijavljuju se imenom, adresom, telefonom, kvalifikacijama i stručnim tekstom za provjeru. Novosti i izmjene bez javne rasprave odobrava stručno uredništvo koje se većinom bavi preradom kopiranih članaka iz Wikipedije. Svaki autor može napisati tek 1 novi stručni članak i prihvaćaju tek glavne stručne poveznice. Pretjerano neutralni pristup tu je doveden u konzervativnu krajnost tradicijske zastarjelosti.

Hrvatske teme su nazočne s desetak članaka uz još tridesetak odlomaka u inim širim temama. Navodni objektivno-neutralni pristup za Hrvate ne važi, pa su njihovi prikazi Hrvata i Hrvatske među najviše neistinitim i antihrvatskim na internetu.

Nova svjetska enciklopedija

New World Encyclopedia iz Amerike je nova neprofitna enciklopedija na internetu od 2007., gdje postoji samo na engleskom. Sad je još u probnoj fazi s nekoliko stotina tekstova, a kao elitna akademska enciklopedija treba službeno izaći na internet od 2008. Hrvatske teme tu zasad još ne postoje.

Baide Wiki

BaideWiki ili najnoviji domaći naziv Baide-Baiku (Bijeli sveznadar), je nova kineska wiki-enciklopedija poluotvorenog tipa. Početkom 2006. izdvojena je od Wikipedije zbog "anarhičnog" uređivanja i ideopolitičkog nametanja "amerikanizma" kroz Wikipediju. Kao svjetska i informatička velesila (kupnja IBM-a itd.), kineska vlast sad ulaže ogromna sredstva za internet, pa je BaideWiki obilno sponzorirana uz jake besplatne servere, nakon čega je u Kini tehnički ukinuto gledanje Wikipedije i obratno (BaideWiki izvan Kine), čime već počinje svjetski "wiki-rat".

BaideWiki sad ima ogroman broj blizu pol milijarde suradnika (više od Wikipedije), a porast joj je najbrži na internetu. Nakon godine i pol već je brojem prestigla drugu, njemačku Wikipediju i ima preko 950.000 članaka (krajem 2007.), a streloviti porast je preko 5.000 novih članaka dnevno ili oko 40.000 tjedno. Pristup je slobodan i besplatan, a novosti i dopune idu samo preko stručnog uredništva koje traži određenu kvalitetu, ali i pozitivan pristup kineskim temama. Nažalost, ograničena je samo na kineski jezik i pismo.

Wiki Znanie

To je samostalna internetska enciklopedija na ruskom jeziku koja obuhvaća niz općih tema, ali je najviše natuknica iz bivšeg ozemlja Sovjetskog Saveza. Najviše unesenih tekstova se temelji na ruskoj inačici poznate enciklopedije Brockhaus. Za razliku od većine enciklopedija na internetu, ova se pretežno financira unošenjem trgovačkih reklama i spamova među svoje tekstove, a po konceptu je negdje na prijelazu između otvorene i poluotvorene enciklopedije. Hrvatske teme su oskudne, s malobrojnim natuknicama koje su uglavnom objektivne.

Conservapedia

Američka Konzervativna enciklopedija je specifični tip poluotvorene enciklopedije, koji se uglavnom temelji na desno-konzervativnom pristupu, a pri kraju dokumentarnih tekstova su redovno oštre i opsežne kritike protiv liberalizma, ljevičarstva, darvinizma, spolnih alternativa i sličnih "nepodobnih" pokreta. Također preko interneta povremeno vode "wiki-ratove" s nekim liberalnim glasilima (npr. časopis Nature i slični). Korisna je zbog širega pluralističkog uvida u razna shvaćanja jer sadrži neke, obično prešućene i prikrivene teme koje su u većini inih izvora na internetu izostavljene. Hrvatske teme su slabo zastupljene, tek s nekoliko polupraznih natuknica koje su loše i neobjektivne.

Ranije odumrle enciklopedije

Prije Wikipedije do 1999., na internetu uglavnom nije bilo pravih otvorenih enciklopedija tipa Wiki, nego tek desetak početnih pokušaja poluotvorenih enciklopedija s prenesenim ili naručenim gotovim tekstovima izabranih suradnika, koje se moglo tek besplatno čitati, ali bez naknadne prerade. Od tih su najvažnija iduća dva pokušaja koji su već dugo ugašeni:

Infopedia je bila prvi poznati pokušaj organiziranja javne enciklopedije na internetu od 1993.
Nupedia je trajala od 1999.-2003., kao pokusni prethodnik Wikipedije je tehnički i organizacijski već naprednija, a voditelj je bio L.M. Sander (danas vodi novi Citizendium).

Zatvoreni komercijalni tip

To je elektronička inačica klasičnih enciklopedija prilagođenih internetu, koje postavljaju profitne kompanije pa se izrađuju i upotrebljavaju na komercijalnoj osnovi. Prikladan izbor traženih tema i kvalitetnu izradu teksta tu osiguravaju plaćeni stručnjaci, uglavnom s akademskim titulama i radnim iskustvom na pripadnoj problematici. Osim preko interneta, te zatvorene enciklopedije se prodaju i preko alternativnih elektroničkih medija (npr. DVD i slično).

Kao i za ine komercijalne projekte na internetu, uporaba takvih digitalnih enciklopedija je uglavnom moguće uz plaćanje odštete na autorska prava, pa su njihovo kopiranje i prijenos time ograničeni. Zbog reklame i profitnog privlačenja budućih korisnika, tu je moguć tek ograničeni poluslobodni uvid u poneke reprezentativne tekstove kroz 1 - 3 mjeseca za potencijalnog korisnika. U toj komercijalnoj skupini zatvorenih enciklopedija dva su glavna primjera na internetu: Britannica i Encarta.

Encyclopaedia Britannica

Poznata Enciklopedija Britannica je dosad najvažnija među zatvorenim komercijalnim enciklopedijama na internetu, koja je dijelom usporediva s velikom i otvorenom Wikipedijom (o toj usporedivosti se povremeno vode uzastopne diskusije na internetu). To je ustvari digitalizirana inačica tiskane i uvezane Britanske enciklopedije, koja u najnovijoj knjižnoj inačici sadrži 32 uvezana sveska. Od 2007, sličnu digitaliziranu verziju ima i poznati njemački "Brockhaus". Od komercijalnih enciklopedija na internetu, ove daju najviše tekstova o hrvatskim temama koji su uglavnom objektivni i zaista neutralni.

Encarta Microsoft

MS Encarta je bila manja priručna višejezična enciklopedija kompanije Microsoft, koja je uz naplatu bila dostupna preko interneta i DVD-a, kao prilog uz ini softver za novije Windowse. Dosad je obuhvaćala oko 68.000 natuknica u paralelnim inačicama na osam glavnih svjetskih jezika. Njezin nedostatak spram Britanske enciklopedije je bio manji broj i slabija kvaliteta tekstova, ali je bila prednost njezina višejezičnost. Hrvatske teme su bile slabije zastupljene i prikazi su većinom bili neutralni, ali lošiji od Britanske enciklopedije. Trenutno je zatvorena.

Ine zatvorene enciklopedije

Izvan te dvije glavne komercijalne enciklopedije, na internetu je poznato još dvadesetak manjih zatvorenih enciklopedija ili digitalnih leksikona, uglavnom za pojedina uža strukovna područja. Neki od tih se dosad uzastopno proširuju i umnožavaju, ali su mnogi nakon kraćega početnog razvoja dosad već ugašeni i nestali s interneta.

Vidi još

Izvori

Izvornik

Ovo je izvorna sažeta kompilacija po GNU-licenci, iz niza raznih dostupnih enciklopedija na internetu.