Ostia
Ovo je glavno značenje pojma Ostia. Za druga značenja pogledajte Ostia (razdvojba).| Ostia | ||||
| Država: |  Italija
| |||
| Regija: |  Lacij
| |||
| Pokrajina: |  Rim
| |||
| Općina: | Ostia | |||
| Stanovništvo: | 4.000 | |||
| Koordinate: | 41°45′16″N 12°17′15″E / 41.75444°N 12.2875°E | |||
| Vremenska zona: | SEV, UTC+1 | |||
| Nadmorska visina: | 6 metara | |||
| Poštanski broj: | 06 | |||
| Pozivni broj: | (+39) 00121-00199 | |||
| Stanovnici: | romani / ostii | |||
| Web | Ostia Antica | |||
Ostia (latinski: usta) je grad na ušću rijeke Tibera, jugozapadno od Rima u 13. rimskoj općini (XIII municipio), središnja Italija; 4.000 stanovnika. Ostia je nekada bila morska luka, najbliža Rimu, no zbog pada razine mora i nanosa mulja danas se nalazi 3 km od mora gdje je danas turistički grad Lido di Ostia s 90.000 stanovnika je najveće talijansko mjesto koje nije samostalan grad. U Ostiji se nalaze odlično očuvane rimske građevine s veličanstvenim mozaicima.
Povijest
Osnovao ga je oko 640. pr. Kr. rimski kralj Anko Marcije. Poznat po močvarama iz kojih se vadila sol i prevozila Cestom soli. Ostia je bila važna luka za dopremu žitarica sa Sicilije i Sardinije i trgovačko središte Rimskog Carstva. Na vrhuncu razvoja Ostia je bila u 2. i 3. stoljeću kada je imala oko 75.000 stanovnika. Iz tog su doba vrlo dobro sačuvane ruševine koje se otkopavaju i istražuju već u 19. stoljeću.
Polagano propadanje grada započelo je za vladavine Konstantina I., a jadan izgled grada spominje Sveti Augustin u svome putopisu iz 4. stoljeća u kojemu spominje Ostiju. Njegova majka, Sveta Monika, je preminula u jednom prenoćištu u Ostiji. Godine 414. slabo održavanje grada spominje i pjesnik Rutilius Namatianus. Ostia je postala episkopijom već u ranom 3. stoljeću s katedralom (titulus) Svete Auree (Santa Aurea) podignutom iznad grobnice sv. Monike.
Tijekom sljedećih stoljeća Ostija je postala sve ruševnijom i kroz nju su samo prolazili putnici s mora za Rim. Saracenski pirati su također postali čest problem i slavna Bitka kod Ostije se dogodila 849. godine. Papa Grgur IV. je nakon bitke utvrdio grad i prekrstio ga u Gregoriopolis. Do tada je Tiber već svojim nanosima zatrpao drevnu luku i grad je postao samo sklonište za radnike u obližnjim rudnicima soli. U kasnom 15. stoljeću biskup Giuliano della Rovere, kasnije papa Julije II., je naručio obnovu glavne crkve i gradskih zidina pod upravom arhitekta Baccija Pontellija. Tada je izgrađen i Dvorac Julija II. koji je danas najmonumentalnija i najočuvanija znamenitost Ostije. Utvrda je napuštena nakon poplave 1587. godine koja je od njene okolice učinila močvarno tlo. Dvorac i grad su opet obnovljeni u 20. stoljeću.
-
Kazalište u Ostiji -
Rimska stambena četvrt (insulae) -
Katedrala Santa Aurea -
Dvorac-utvrda Julija II.
Promet
Ostia Antica je udaljena 3 kilometra prema kontinentu od obalnog grada Lido di Ostia, južno od rimske zračne luke Leonardo da Vinci-Fiumicino. Lako je dostupan kratkom željezničkom prugom iz Rima (trasa Rim-Lido počinje od metro postaje kod kod rimske piramide i vlak polazi svakih 15 minuta) ili iz zračne luke u Lido di Ostia; te naravno brojnim cestama od Rima.
