Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela su vlažan biom sa umjerenom klimom.
Struktura ovih šuma se obično sastoji od četiri dijela, tj. sprata. Najviši sprat su krošnje i on se sastoji od odraslog visokog drveća koje može biti visoko između 33 i 66 m. Ispod krošnji se nalaze ostala tri sprata, koja su otprilike 9 do 15 metara niža od sprata krošnji; tu opstaju vrste biljaka koje su otporne na manju količinu svjetlosti. Gornji sprat se nalazi ispod sprata krošnji i čini ga manje odraslo drveće ili mlado drveće koje čeka priliku da izraste uz više svjetlosti, nakon što se sruši neko veće drvo. Ispod ovog sprata je sprat grmlja, koji se sastoji od drvenastih biljaka koje ne rastu mnogo uvis. Najniži (i biološki najraznolikiji) sprat je sprat zeljastih biljaka.
Drveće[uredi | uredi kôd]
Karakteristično i dominantno širokolisno drveće ovog bioma su hrastovi (vrste roda Quercus), bukve (vrste roda Fagus), javori (vrste roda Acer) i breze (vrste roda Betula).[1] Izraz "mješovite šume" se odnosi na šume u kojima ima i listopadnog i zimzelenog drveća. Tipično zimzeleno drveće su: borovi (vrste roda Pinus), jele (vrste roda Abies) i smreke (vrste roda Picea). Na nekim područjima sa ovim biomom zimzeleno drveće može biti važnije od listopadnog.
Klima[uredi | uredi kôd]
Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela postoje u predjelima sa hladnom i toplom sezonom, zbog kojih je prosječna godišnja temperatura ugodna (3 do 15,6 °C). Ove šume postoje u relativno toplim i kišovitim klimama, ponekada i sa suhom sezonom pored već navedenih. Suha sezona se pojavljuje zimi u istočnoj Aziji i u ljeto u Sredozemlju. Druga područja imaju česte kiše; godišnja količina kiše je obično preko 600 milimetara, a često i preko 1500 milimetara. Temperatura je obično umjerena, osim u nekim dijelovima Azije poput Primorskog kraja gdje ove šume opstaju unatoč surovim uvjetima i vrlo hladnim zimama.