Eponim
Eponimi (grč. eponymon = ime boga ili junaka po kome je što nazvano) leksemi su nastali poopćivanjem vlastitih imena. To su, dakle, apelativi (opće imenice) izvedene iz vlastitih imena. Pišu se malim početnim slovom, a najčešće su nazivi nekih izuma ili otkrića nazvanih po zaslužnim osobama,[1] razdoblja u umjetnostima ili pak neke osobine nazvane po ljudima koji su se njima odlikovali.[2]
Popis poznatih eponima
- algoritam (al-Khowarizmi, iranski matematičar)
- asasin (Assasini, fanatična sekta muslimana iz 11. stoljeća u Perziji)
- asfalt (Leopold von Asphalt, bavarski zemljoposjednik)
- aspirin (Aspirin, tableta)
- atlas (Atlas, titan iz grčke mitologije)
- baraba (Baraba, biblijski kriminalac)
- baud (Jean M. E. Baudot, francuski izumitelj)
- begonija (Michel Bégon, francuski svetac)
- bigot (Nathaniel Bigot, engleski puritanac i učitelj)
- bojkot (Charles Boycott, irski agent)
- cepelin (grof Ferdinand von Zeppelin, njemački general)
- dagerotipija (Jacques Daguerre, francuski umjetnik i kemičar)
- decibel (Alexander Graham Bell, američki izumitelj)
- dizel (Rudolf Diesel, njemački inženjer)
- doberman (Louis Doberman, njemački utjerivač poreza koji je često vodio pse sa sobom)
- dolomit (Deodat de Dolomieu, francuski geolog)
- fauna (Faun, rimski bog livada i šuma)
- flora (Flora, rimska božica cvijeća i mladosti)
- forzicija (William Forsyth, engleski botaničar)
- giljotina (Joseph-Ignace Guillotin, francuski liječnik)
- golijat (Golijat, biblijski div)
- hermafrodit (Hermafrodit, sin Hermesa i Afrodite)
- higijena (Higeja, grčka božica zdravlja)
- huligan (Patrick Hooligan, irski razbojnik)
- iris (Iris, grčka božica duge)
- kanibal (Canibales, Kolumbovo ime za neka ljudožderska plemena)
- kronologija (Kron, grčki bog vremena)
- kvisling (Vidkun Quisling, norveški izdajnik)
- makadam (John Loudon McAdam, škotski inženjer)
- marmelada (Joao Marmalado, portugalski čuvar)
- mazohizam (Leopold von Sacher-Masoch, austrijski pisac)
- mentor (Mentor, Odisejev prijatelj)
- narcis (Narcis, lik iz grčke mitologije)
- nestor (Nestor, grčki starješina, kralj Pila)
- nikotin (Jean Nicot, francuski diplomat)
- onanija (Onan, biblijski lik)
- pasterizacija (Louis Pasteur, francuski kemičar)
- penkala (Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski izumitelj)
- pralina (César de Choiseul, grof Plessis-Praslin, francuski feldmaršal)
- rendgen (Wilhelm Conrad Röntgen, njemački fizičar)
- sadizam (Donatien Alphonse François de Sade, francuski pisac i vojnik)
- saksofon (Adolphe Sax, belgijski tvorac instrumenata)
- sendvič (John Montagu, grof Sandwich, engleski diplomat)
- silueta (Étienne de Silhouette, francuski političar)
- spunerizam (William Archibald Spooner, engleski profesor)
- šovinist (Nicholas Chauvin, Napoleonov vojnik)
- šrapnel (Henry Shrapnel, engleski stručnjak za oružje)
- vandal (Vandali, germanski narod)
- vesta (Vesta, rimska božica ognjišta)
- vulkan (Vulkan (mitologija), rimski bog vatre i metalurgije)
- žilet (King Camp Gillette, američki poslovni čovjek)
U eponime mogu ući i riječi koje nisu dio standardnoga jezika te se rabe u kolokvijalnom govoru, primjerice digitron (kalkulator), kalodont (pasta za zube), eurokrem (namaz).
Također ulaze i nazivi razdoblja i pokreta - petrarkizam, averoizam, marinizam, marksizam, kalvinizam, gongorizam, zoroastrizam itd.
I brojne su mjerne jedinice dobile nazive u čast slavnih znanstvenika - amper, džul, farad, henri, njutn, om, paskal, tesla, vat, veber, simens, kulon, kelvin, volt, itd.
Također i mnogi kemijski elementi prema mjestu otkrića ili u čast nekoj osobi: einsteinij, kurij itd.
Izvori
- ↑ LZMK / Hrvatska enciklopedija: eponim, pristupljeno 3. travnja 2015.
- ↑ Marin Vodanović: »Hrvatsko biomedicinsko nazivlje – eponimi u stomatologiji«, pristupljeno 3. travnja 2015.
Vanjske poveznice
- LZMK / Hrvatska enciklopedija: eponim (moguća značenja)
- hrcak.srce.hr – Eponimi u udžbenicima hrvatskoga jezika za gimnazije
- Marin Vodanović: »Hrvatsko biomedicinsko nazivlje – eponimi u stomatologiji«, Jezik, 61.
- Ranka Jeknić / Slaven Ravlić: »Eponimi u znanosti i politici. Prilozi sociologiji političke eponimizacije«, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 45, 4/2008., str. 931-935.