Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bogomoljke

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 93995 od 2. rujan 2021. u 22:02 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Bogomoljke
Velika smeđa bogomoljka (Archimantis latistyla) na cvijetu mrkve
Velika smeđa bogomoljka (Archimantis latistyla) na cvijetu mrkve
Raspon fosila Kreda - Recentni
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Insecta
Podrazred: Pterygota
Infrarazred: Neoptera
Nadred: Dictyoptera
Red: Mantodea
Burmeister, 1838
Porodice
Chaeteessidae

Metallyticidae
Mantoididae
Amorphoscelididae
Eremiaphilidae
Hymenopodidae
Liturgusidae
Mantidae
Empusidae

Bogomoljke (Mantodea) su red velikih grabežljivih kukaca podrazreda krilaša koji prednji par nogu drže uzdignute na način što podsjeća na sklopljene ruke pri molitvi, pa su po tome nazvani.

Obična bogomoljka (Mantis religiosa)
Parenje, ženka obične bogomoljke je zelene a mužjak smeđe boje.
Jaja prilijepljena na stabljiku biljke
Empusa pennata, nastanjena u primorju.
Hymenopus coronatus

Izgled

Glava im je pomična, s velikim izbočenim očima, ticala duga. Prvi prsni kolutić im je jako produljen i omogućava pomicanje glave u svim smjerovima. Izvanredno su dobro prilagođene okolišu, mogu mijenjati boju tijela što ih, povezano dugotrajnom nepokretnošću, čini vrlo teško uočljivim. Duljina tijela im je najčešće između 40 i 80 mm. Ženke su veće od mužjaka.

Prehrana

Hrane se drugim kukcima koji su manji od njih, napadaju iz zasjede, hvataju plijen prednjim parom nogu a ponekad pojedu i pripadnike svoje vrste[1]. Vole toplo vrijeme, aktivni su po danu. Obično se susreću od lipnja do listopada, najčešće miruju na travnjacima ili lete.

Razmnožavanje

Ženke snesu jaja u pjenušavom omotu koji prilijepe na biljke ili kamenje. U proljeće izlaze ličinke koje nalikuju odraslima samo što nemaju krila. Razvijaju se nepotpunom preobrazbom, presvlače se pet puta, a nakon zadnjeg presvlačenja dobivaju krila.

Porodice i vrste

Poznato je oko 2200 vrsta. Iz porodice bogomoljke (Mantidae) u Hrvatskoj žive vrste: obična bogomoljka (Mantis religiosa) i đavolji cvijet (Idolum diabolicum). Iz porodice Empusidae u južnoj su Europi poznate vrste rodova Gongylus i Empusa. Porodica Hymenopodidae je rasprostranjena po cijelom svijetu osim Australije, porodica Metallyticidae uglavnom po jugoistočnoj Aziji.[2] Najmanje su vrste u Južnoj Americi, a najmanja od njih je Mantoida tenuis duga oko 12 mm. Najveće vrste su u rodovima Toxodera i Ischnomantis i mogu biti duge 160 mm.

Izvori

  1. http://svartberg.org/zivine/bogo/index.php
  2. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8

Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bogomoljke
Wikivrste imaju podatke o: Mantodea