Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Šumadija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 87771 od 1. rujan 2021. u 20:59 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Šumadija

Šumadija je zemljopisno područje u Srbiji. Područje je nekada obilovalo šumama, pa je tako i dobilo ime. Grad Kragujevac je centar regije i administrativni centar Šumadijskog okruga u središnjoj Srbiji.[1]

Zemljopis

Prostire se između Save i Dunava na sjeveru, Velike Morave na istoku, Zapadne Morave na jugu i Kolubare, Ljiga i Dičine na zapadu. Obuhvaća oko 6000 km² površine.[1]

Geološke osobine

Rubni je dio Panonskoga neogenog jezera. Šumadijski prostor iznad Save i Dunava završava se odsjecima visokima 20 do 50 m ili brežuljcima podložnima klizenju. Niz jezerskih terasa tvori Šumadiju. Na jugu su najviše, oko 800 do 850 m, a na sjevernu najniže, oko 120 m. Pokrivene su pijeskom, glinom i laporom jezerskoga ili marinskoga podrijetla. Starije stijene kao kristalični škriljevci, eruptivne stijene, pješčenjaci, vapnenci i dr. su u sloju ispod njih. Izolirane planine se izdižu s tih terasa. Samo je Rudnik viši od 1000 metara (Cvijićev vrh, 1132 m). Planine su međusobno odvojene i poredane u meridijanskom nizu. Avala je najniža planina od njih (506 m). [1]

Flora

Sve do početka velikoga naseljivanja prevladavale su šume u cijelom kraju. Šume su se održale samo oko najviših dijelova šumadijskih planina.[1]

Naseljenost

Prostor je opustio nakon velike seobe Srba s Arsenijem Čarnojevićem u južnu Ugarsku i istočnu Hrvatsku. U opustjelu Šumadiju doselili su Grci, Bugari, Hrvati, Makedonci, Albanci, Crnogorci, Romi i drugi narodi. Izuzetno mnogo Albanaca naselilo se u okolinu Topole, najviše iz plemena Klimenta (Keljmendi), od kojih potječe i loza Karađorđevića. Iz tog plemena potječe i Ibrahim Rugova, po svom priznanju. Profesor Sveučilišta u Beogradu, osobni i veliki prijatelj Petra I. Karađorđevića dr Jovan Tomić, učio je svoje studente tome. Pozivajući se na Tomića, i Dimitrije Tucović pisao je u Srbija i Albanija (1914.) o tome. [2] Potkraj 18. stoljeća prostor je intenzivnije naseljavan nakon čega je došlo krčenje šume, obradba zemlje i osnivanje sela. Po Šumadiji su sela s voćnjacima, njivama, livadama i gajevima. Prostiru se gotovo do vrhova planina. Nakon naseljivanja razvilo stočarstvo, najviše svinjogojstvo, potom ratarstvo i voćarstvo (osobito šljivarstvo). Prva željeznička pruga postavljena je 1884. godine. Ceste od Beograda preko Šumadije na jug pridonijele su većem naseljavanju i obnovih starih naselja, te podizanju industrije. Glavno naselje je Kragujevac.[1]

Rudna bogatstva

Bogata rudama. Među ostalim planina Rudnik nazvana je po brojnim rudnicima. U njoj su ležišta olova, cinka i azbesta. Ima i žive i srebra te ugljena, gline za vatrostalne proizvode (Aranđelovac) i dr. Ukrasni građevni materijal poznat je iz kamenoloma na Venčacu. Ima izvora mineralne vode (Bukovička banja, banja Voljavča).[1]

Gradovi

Veći gradovi u Šumadiji su:

Manji gradovi su:

Na obodima Šumadije su:

Vidi

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Šumadija, enciklopedija.hr (pristupljeno 9. ožujka 2019.)
  2. Karađorđevići, NIN br. 2639