Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Jakobinci

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 86027 od 1. rujan 2021. u 07:43 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Ulaz u društvo Jakobinaca

Jakobinci su bili revolucionari demokrati u vrijeme Francuske revolucije, a ime su dobili po samostanu sv. Jakova u Parizu gdje im je bilo sjedište. Na čelu im se nalazio Maximilien Robespierre. Tražili su veća prava za sitno građanstvo te ukidanje nejednakosti na temelju bogatstva. Osnovali su komitet javnog spasa i stvorili narodnu vojsku u kojoj se našao mladi Napoleon Bonaparte. 1793. godine donijeli su ustav kojim su ukinuti svi ostatci feudalizma u Francuskoj.

Jakobinski teror

Podrobniji članak o temi: Jakobinska diktatura

Jakobinski teror je ime koje se odnosi na razdoblje vlasti jakobinaca u kojem je bilo najraširenije nasilno uklanjanje političkih suparnika.[1] Prava eksplozija nasilja dogodila se padom monarhije u ljeto 10. kolovoza 1792. i osnivanjem pariške komune.[1] Početak faze označila je smrtna presuda kralju u siječnju 1793.: revolucionarna skupština je s jednim jedinim glasom izglasala presudu kojom se osuđivalo kralja na smrt, te je jakobinska "većina" (sa jednim jedinim članom više od parlamentarne manjine) tu presudu žurno odmah naredni dan i izvršila.[1] Pariška komuna je Zakonodavnoj skuštini nametnula osnivanje izvanrednog suda i rujanski pokolj.[1] Tijekom nekoliko dana pobjednici počinili pokolj u zatvorima Pariza (oko 1000 mrtvih,većinom običnih zatvorenika)[1] 17. rujna 1793. Konvent je izglasao Zakon o sumnjivima.[1] Počeo je niz poitičkih procesa koji su doveli do pogubljenja kraljice, Filipa od Orleansa i brojnih predstavnika umjerene struje.[1] U posljednjoj fazi terora (lipanj i srpanj 1794.) govorilo se o velikom teroru koji je rezultirao sa oko 1000 smrtnih presuda mjesečno.[1] Broj uhićenih od ožujka 1793. do srpnja 1794. procjenjuje se na oko pola mlijuna.[1] Uhićenja i osude su često bili rezultat opasnog djelovanja agitatora poput Heberta i ekstremističkih grupa (npr. Kordeljeri).[1]

Teror je kulminirao zakonom izglasanim 10. lipnja 1794. kojim su uknute istrage, odvjetnici i branitelji.[1]


Nedovršeni članak Jakobinci koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.


Izvori

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Povijest, 12. svezak , HRVATSKO IZDANJE, Europapress sholding ,ISBN 978 953 300 046 6 , stranice 588 ,589