Nuristanci

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 81901 od 31. kolovoza 2021. u 11:39 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Nuristanka iz Kabula

Nuristanci (Nuristanski narodi, Kafiri), skupni naziv za nekoliko manjih etničkih skupina naseljenih u Nuristânu na sjeveroistoku Afganistana što obuhvaća bazene rijeka Alingâr, Pech, Landai Sin i Kunar. Nuristanci žive prilično izolirano u planinama Hindukuša i čine jedinstvenu skupinu Indoiranaca. Uglavnom su svijetle su puti, plavokosi i plavooki.

Lokalne skupine

Položaj Nuristana u Afganistanu.
  • Vâsi ili Prasuni u šest sela na desnoj obali rijeke Pârun, i populacijom izm,eđu 3 i 6 tisuća Govore jezikom prasuni.
  • Drugi su Kât'a ili Kantozi (zvani i Bashgali) u središnjem Nuristanu u dolinana Ramgal, Kulam, Ktivi ili Kantiwo, i Paruk ili Papruk. Oni govore jezikom kati.
  • Treći su Kom ili Kâmozi a govore jezikom kamviri. I njih se naziva imenom bashgal kao i Kantoze. Žive u bazenu LanDai Sin i ima ih između 5 i 10 tisuća.
  • Narod Mum'o ili manDagali govori jezikom mumwiri a žive u selima Mangul, Sasku i Gabalgrom. Njih također ponekad zovu Bashgal. Ima ih oko 1500.
  • Narod Ashkun (âSkuNu) sastoji se od 3 etničke grupe koji govore dijalektima jednog jezika: Ashkun, Wâmâi i Achanu. Ima ih između 10 i 30 tisuća.
  • Narod Waigali ili kalaSa sastoji se od 3 etničke skupine, to su Väi, Vai ili Vä (nazivani i Varjan 'Gornji Narod'), Cima-Nišei 'Dolnji Narod' i vâ˜tä u dolini donjeg Waigala. Među Waigale treba pridodati i stanovnike doline Dungal (Daren) a zovu se KSto.
  • Narod Tregâmi, živi u 3 sela u dolini Tregâm. Ima ih oko 3000.

Povijest

Nuristanci ili Kafiri pod vlast Afganaca dolaze tek 1895-1896. kada ih osvaja vojska emira Abdur Rahmân Khâna i tom su prilikom prisilno preobračeni na islam [1].

Život i običaji

Ekonomija Nuristanaca temelji se na agrikulturi, obradi tla i stočarstvu. Kao polunomadi sezonski svoja stada gone u planine gdje ima svježe trave. Postoje dvije glavne klase, to su niža, obrtnička klasa, i viša zemljoposjednička [2]. Među obrtnicima imaju drvodjeljce, tkalce, košaraše, lončare i kovače koji svoje proizvode prodaju na bazaarima. Vjera im je uglavnom muslimanska.

Vjera

Nuristanski su predci ispovijedali indo-iransku politeističku vedsku vjeru, sve dok ih u kasnom 19. st. nije pokorio emir Abdur Rahman Khan i natjerao na konverziju na islam. [3] Sredinom 1890-ih, poveo je pohod na Kafiristan i nakon uspješnih osvajanja sproveo prisilne prelaske na drugu vjeru. [4][5] Za tu se pokrajinu od onda zna kao za Nuristan, "Zemlju svjetla".[6][7][8][9] Nemuslimanski vjerski postupci i navike ipak su se održale do danas do neke mjere i to u narodnim običajima. U njihovim matičnim seoskim krajevima, koje su mjesni muslimani do 19. st. nazivali Kafiristan, obično su po zanimanju ratari, pastiri i proizvođači mlijeka.

Vidi

Izvori

  1. Where is Nuristân, and Who Cares?
  2. Nuristani, Waigeli of Afghanistan
  3. Kalash Religion
  4. With Camera to India, Iran and Afghanistan: Access to Multimedia Sources of the Explorer, Professor Dr. Morgenstierne (1892–1975)
  5. Persée : A Kafir goddess
  6. Martin Ewans, Afghanistan: a short history of its people and politics, Harper Perennial, 2002, str.103
  7. A Former Kafir Tells His 'Tragic Story'. Notes on the Kati Kafirs of Northern Bashgal (Afghanistan) / Max Klimburg, Eat and West, Vol. 58 – Nos. 1–4 (December 2008), str. 391–402
  8. Reflections of the Islamisation of Kafiristan in Oral Tradition / Georg Buddruss Journal of Asian Civilizations — Volume XXXI — Number 1-2 – 2008, Special Tribute Edition, str. 16–35
  9. 'Pacifikaciju zemlje do kraja sprovedena je kad su osvojena udaljena planinska područja na sjeveroistoku, nemuslimanski Kalash Kafiristana (Zemlja nevjernika), koji su na silu prevedeni na islam. Zemlja ime je preimenovana u (Zemlja svjetla).' Angelo Rasanayagam, Afghanistan: A Modern History, I.B. Tauris, 2005, p.11

Vanjske poveznice