Afraegle paniculata

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 788225 od 6. kolovoz 2026. u 05:32 koju je unio Bot1 (razgovor | doprinosi) (Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 240 sati))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Afraegle paniculata
A. paniculata
A. paniculata
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Sapindales
Porodica: Rutaceae
Rod: Afraegle
Vrsta: A. paniculata
Dvojno ime
Afraegle paniculata
(Schumach. & Thonn.) Engl.

Afraegle paniculata, biljna vrsta iz porodice rutovki. Tipska je vrsta roda. To je 15 metara ili više visoko drvo rašireno od Senegala do Nigerije i Srednjoafričke Republike.[1]

Morfologija

Afraegle paniculata je trnovit grm ili nisko stablo iz porodice Rutaceae, visoko najčešće do 15–20 m, s deblom promjera do oko 40 cm. Često se grana već blizu tla. Drvo je tvrdo i blijedožuto, a brojne sivkastozelene grančice uglavnom nose ravne, vrlo šiljaste pazušne trnove duge do 2 cm. Često se sadi u selima.[2]

Listovi su većinom trolisni, a rijetko se zbog zakržljavanja sastoje od samo jedne ili dviju liski. Peteljka je duga 1–4 cm. Liske su obrnuto jajaste do duguljasto-oblancetaste, duge 4–15 cm i široke 2–7 cm, pri osnovi klinaste, a na vrhu zaobljene, sužene ili katkad plitko urezane. Rub im je u gornjoj polovici ili dvjema trećinama blago narovašen, a plojke su čvrste do gotovo kožaste.[2]

Cvatovi su malene pazušne metlice duge 4–6 cm, obično sa 6–10 cvjetova. Mogu nastajati u pazušcima listova ili na već ogoljelim grančicama. Cvjetovi su bijeli i vrlo mirisni. Čaška je čašasta, visoka 3–4 mm, s četiri kratka, zaobljena i nepravilna režnja. Četiri latice jajaste su do duguljaste, zelenkaste izvana i bijele iznutra, duge 10–13 mm.[2]

Prašnika je 12–20, najčešće 16. Niti su slobodne, bijele i uspravne, a antere duguljaste, duge 2,5–4 mm. Nektarijski disk zelenkast je, kratko stapkast i slabo režnjevit. Plodnica je jajasta, zelenkasta i podijeljena na 8–10 pretinaca; vrat tučka vrlo je kratak, a njuška jajasta i žljezdasta.[2]

Plod je kuglast do obrnuto jajast, katkad kratko stapkast pri osnovi i obično nešto širi nego viši. Najčešće je širok 6–8 cm, ali može dosegnuti 10–12 cm. Perikarp je tvrd, sklerenhimatski i debeo 4–5 mm, pri zrelosti zelen, a poslije sivkast.[2]

Plod obično ima osam pretinaca glatkih stijenki. U svakome se nalazi 12–18 sjemenki, nepravilno poredanih u dva ili tri reda. Sjemenke nalikuju narančinima, ali su krupnije, oko 18 × 10 mm, s bijelom pergamentastom lupinom i bijelim zametkom; uronjene su u žutu, ljepljivu sluz.[2]

Vrsta je procijenjena kao najmanje zabrinjavajuća (LC). [2]

Galerija

Sinonimi

Homotipski:

  • Balsamocitrus paniculata (Schumach. & Thonn.) L.D.Swingle in Mém. Soc. Bot. France 8: 231 (1912)
  • Citrus paniculata Schumach. & Thonn. in Kongel. Danske Vidensk. Selsk. Skr., Naturvidensk. Math. Afh. 4: 152 (1828)

Heterotipski:

  • Aegle barteri Hook.f. ex Oliv. in Hooker's Icon. Pl. 23: t. 2285 (1894)
  • Limonia warneckei Engl. in Bot. Jahrb. Syst. 36: 246 (1905)

Izvori

  1. Plants of the World online, pristupljeno 29. srpnja 2026.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 WFO, pristupljeno 29. srpnja 2026.