Leplaea cedrata
| Leplaea cedrata | |
|---|---|
| L. cedrata. L. cedrata. | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Meliaceae |
| Potporodica: | Melioideae |
| Tribus: | Trichilieae |
| Rod: | Leplaea |
| Vrsta: | L. cedrata |
| Dvojno ime | |
| Leplaea cedrata (A.Chev.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde | |
_Pellegr._(GH0261).jpg){kind=link}
Leplaea cedrata je biljna vrsta iz porodice jasenjačevki. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je od zapadne tropske Afrike do Ugande.[1]
Ime
Trgovačka imena uključuju bossé, light bossé, pink mahogany, pink African cedar i scented Guarea. [2]
Morfologija
Leplaea cedrata je veliko stablo iz porodice Meliaceae, visoko do 45 m. Deblo je ravno i valjkasto, promjera do 1 m, pri osnovi često s potpornim žilama visokima do 2,5 m. Kora je siva, vlaknasta i mjestimice se ljušti, dok je unutrašnjost kore narančasta do ružičastosmeđa i snažno miriše po cedru. Lateks ne izlučuje. Bjeljika je žućkastobijela, a srž ružičastosmeđa i također izrazito aromatična.[2]
Listovi su uglavnom neparno perasti, s 7–15 liski, a rijetko parno perasti. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, usko duguljaste, eliptične ili jajaste, često nesimetrične, duge 7–35 cm. Završna liska ima dulju peteljčicu. Plojke su gole, s jasno istaknutom mrežastom nervaturom.[2]
Biljke su dvodomne. Cvatovi su pazušne, često gusto skupljene metlice duge do 7 cm. Cvjetovi su snažno mirisni i funkcionalno jednospolni. Čaška je čašasta, nazubljena ili nepravilno razdijeljena na 2–5 režnjeva. Latica je najčešće četiri, ali može ih biti tri do pet; zelenkaste su do blijedožute, izvana sitno dlakave i pri cvatnji povijene unatrag.[2]
Prašničke niti potpuno su srasle u bijelu, vrčastu cijev. U muškim cvjetovima ima 8–15 prašnika, čije su antere zatvorene unutar cijevi. Ženski cvjetovi imaju 8–10 dobro razvijenih anteroda, koje se mogu otvoriti, ali ne oslobađaju razvijen pelud. Plodnica je najčešće tro- ili četveropretinasta, rjeđe do sedmeropretinasta, s po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu.[2]
Plod je zagasitosmeđa, spljoštena i slabo režnjevita lokulicidna kapsula promjera 4–5 cm, s tri do sedam sjemenki. Pri otvaranju hrskavičavi endokarp i pregrade potiskuju sjemenke prema van. Sjemenke su bubrežaste, duge 2,5–3 cm, potpuno obavijene narančastom, mesnatom sarcotestom. Raznose ih ptice, osobito kljunorošci i papige. Broj kromosoma je 2n = 72. [2]
Vrsta je široko rasprostranjena u tropskoj Africi, od Gvineje Bisau do Ugande, a prema jugu do Angole; nalaz u Tanzaniji smatra se dvojbenim. Raste u donjem dijelu krošanja vazdazelenih i polulistopadnih šuma, od razine mora do oko 1300 m. Cvjeta i plodonosi tijekom cijele godine.[2]
Upotreba
Drvo je važno u trgovini i upotrebljava se za gradnju kuća i brodova, pokućstvo te izradu tradicijskih čamaca izdubljenih iz jednoga debla. Kora se lokalno koristi kao riblji otrov te u narodnoj medicini protiv želučanih tegoba i trovanja hranom. [2]
Ostalo
Zbog široka areala autori su predložili kategoriju najmanje zabrinjavajuća (LC), premda je vrsta pod stalnim pritiskom sječe.
Izvorno je opisana kao Trichilia cedrata A.Chev., a dugo je bila poznata kao Guarea cedrata (A.Chev.) Pellegr. Među sinonimima su i Khaya canaliculata De Wild. te Guarea alatipetiolata De Wild. [2]
Sinonimi
Homotipski:
- Guarea cedrata (A.Chev.) Pellegr. in Bull. Soc. Bot. France 75: 480 (1928)
- Trichilia cedrata A.Chev. in Vég. Ut. Afr. Trop. Franç. 5: 214 (1909)
Heterotipski:
- Guarea alatipetiolata De Wild. in Ann. Soc. Sci. Bruxelles, Sér. B 50: 71 (1930)
- Khaya canaliculata De Wild. in Bull. Jard. Bot. État Bruxelles 4: 377 (1914)