Bottegoa
| Bottegoa | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Rutaceae |
| Potporodica: | Cneoroideae |
| Tribus: | Cneoreae |
| Rod: | Bottegoa Chiov. |
| Vrsta: | B. insignis |
| Dvojno ime | |
| Bottegoa insignis Chiov. | |
Bottegoa je monotipski biljni rod iz porodice rutovki smješten u tribus Cneoreae, dio je potporodice Cneoroideae. Jedina vrsta je B. insignis iz jugoistočne Etiopije, južne Somalije i sjeverne Kenije.[1] [2]
Etimologija
Ime je dano u čast Vittoriju Bottegu, talijanskom časniku i istraživaču Roga Afrike.[3].
Morfologija
Bottegoa je monotipski rod grmova i niskog drveća iz porodice Rutaceae, visokog do približno 10 m. Kora je siva do crnkasta, a mlade su grančice dlakave. Listovi su skupljeni prema vrhovima grana i dvostruko perasti. Sastoje se od 6–12 naizmjeničnih ili nasuprotnih primarnih ogranaka, od kojih svaki nosi 6–14 kosih, nasuprotnih ili gotovo nasuprotnih liski. Liske su cijela ruba, a na vrhu zaobljene ili plitko urezane.[3]
Cvatovi su pazušni i sadrže do deset cvjetova. Cvjetni je materijal vrlo rijedak, pa spolni sustav nije potpuno razjašnjen. Cvjetovi su uglavnom opisivani kao jednospolni, pri čemu su dobro poznati ponajprije ženski; međutim, pronalazak razvijenoga peluda u organima koji su smatrani staminodijima pokazuje da barem neki cvjetovi mogu biti dvospolni.[3]
Cvjetovi su pravilni, najčešće četveročlani, rijetko peteročlani. Lapovi su vrlo sitni, trokutasti i ušiljeni, a latice eliptične, žute do bjelkaste. Prašnika je četiri, rijetko pet, odnosno u ženskim cvjetovima prisutan je jednak broj staminodija; niti su im blago krilate i gotovo gole. Između prašnika i gineceja nalazi se gol nektarijski disk.[3]
Ginecej čine dva bočno spljoštena i srasla karpela. Plodnica je dvopretinasta, sa po jednim sjemenim zametkom u svakom pretincu. Plod je velika, gotovo kružna samara, široka približno 2,5–4,5 cm, žućkastosmeđa, a njezino krilo može biti ružičasto nahukano.[3]
Rod obuhvaća samo vrstu Bottegoa insignis Chiov., prirodno rasprostranjenu u jugoistočnoj Etiopiji, južnoj Somaliji i sjevernoj Keniji, gdje raste u pustinjskim i suhim grmolikim staništima. B. insignis ujedno je tipska vrsta roda.[3]
Chiovenda je rod prvotno smjestio u Sapindaceae; poslije je premješten u nekadašnju porodicu Ptaeroxylaceae, a danas je uključen u rutovke. [3]