Marija Trinajstić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 787909 od 29. srpanj 2026. u 00:22 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{drugo značenje2|Za pjesnikinju iz Vrbnika, vidi Marija Trinajstić Božić}} '''Marija Trinajstić''' (Opatija, 12. srpnja 1944.<ref name=povedat/> – 26. srpnja 2026.<ref name=sandalj>Tatjana Sandalj: [https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/vijesti/in-memoriam-preminula-je-promotorica-cakavstine-i-liburnije-marija-trinajstic-12833449 '' In memoriam: Preminula je promotorica čakavšt...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Za druga značenja, pogledajte Za pjesnikinju iz Vrbnika, vidi Marija Trinajstić Božić.

Marija Trinajstić (Opatija, 12. srpnja 1944.[1]26. srpnja 2026.[2], hrvatska pjesnikinja, prozaistica, urednica i književna kritičarka. Uz pisanje pjesama, veliki dio njena opusa posvećen je očuvanju čakavštine te kulturi Opatije i Liburnije.[2]

Životopis

Rodila se je u Opatiji, u kojoj je stekla osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. U Rijeci je studirala ekonomiju. Zaposlila se je u Rijeci u Brodokomercu.[1]

Cijeli je svoj stvarateljski vijek posvetila očuvanju i afirmaciji opatijskih i liburnijskih idioma. Bila je višegodišnjom predsjednicom Katedre Čakavskog sabora Opatije. Organizirala je brojne razne kulturne i znanstvene priredbe poput simpozija, književnih susreta i inih. Ronjgima je pridonijela kao suosnivačica tamošnje Katedre Čakavskog sabora, vezane uz Ustanovu Ivan Matetić Ronjgov: David Kabalin, Zoran Kompanjet, Duško Prašelj i Vinko Tadejević. [2]

Pjesnički i prozni uradci, književne kritike i recenzije su joj izašle u mnogim časopisima (Dometi, Kaj, Književna Rijeka, Kolo, Mogućnosti, Most, Novi list, Polet, Republika, Studentski list, Telegram, Vjesnik), antologijama[1] i zbornicima. Međunarodno je priznanje dobila time što su joj pjesme prevedene na dvadeset jezika. [2]

Uređivala je časopis Domete, Liburnijske teme i dr.. Suradnicom je prve sveobuhvatne antologije čakavske poezije Korablja začinjavca iz 1969. godine.[1]

Neke od pjesama su joj uglazbljene, a pojedine su postale uspješnicama koje su izvodili poznati izvođači:[2]

Djela

Ističu se:[2][3]

  • Svakodnevna misa riječi
  • Otprilike dan
  • Cimbuja
  • Mat mi j' užala povedat
  • Kantunić ot mizerije
  • Nella terra delle nifee

Nagrade i priznanja

Ističu se:[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Vedrana Spadoni: Marija j'užala povedat. Riječka enciklopedija – Fluminensia na Facebooku. 26. srpnja 2026. Pristupljeno 29. srpnja 2026.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Tatjana Sandalj: In memoriam: Preminula je promotorica čakavštine i Liburnije Marija Trinajstić. Hrvatski radio – Radio Rijeka. 26. srpnja 2026. Pristupljeno 29. srpnja 2026.
  3. Nikola Cvjetović: [IN MEMORIAM Marija Trinajstić (1944. – 2026.)]. Torpedo.media. 26. srpnja 2026. Pristupljeno 29. srpnja 2026.
  4. Branimir Dropuljić i Marija Trinajstić novi dobitnici Književne nagrade "Drago Gervais". MojaRijeka 0. 27. rujna 2019. Pristupljeno 2025-02-22.


Vanjske poveznice