Lepidocupania

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 787655 od 8. srpanj 2026. u 10:41 koju je unio Bot1 (razgovor | doprinosi) (Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 24 sati))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Lepidocupania
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Sapindales
Porodica: Sapindaceae
Potporodica: Sapindoideae
Tribus: Cupanieae
Rod: Lepidocupania
Buerki, Callm., Munzinger & Lowry

Lepidocupania je rod grmova i stabala iz porodice sapindovki, u redu sapindolike..[1]

Ime

Ime Lepidocupania izvedeno je od grčkog lepis, genitiv lepidos, „ljuska”, i imena roda Cupania. Odnosi se na prisutnost ljuskastih, žljezdastih tvorbi na vegetativnim i reproduktivnim organima biljke.

Morfologija

Lepidocupania je rod stabala ili grmova iz porodice sapindovki. Tipska vrsta je Lepidocupania lepidota. Rod je opisan za skupinu zapadnopacifičkih vrsta koje su ranije bile uključivane u rodove Cupaniopsis i Arytera.[2]

Površinski pokrov čine kratke, ravne, uspravne ili prilegle dlačice. Žljezdaste, ljuskaste tvorbe nalaze se na vegetativnim dijelovima, osima cvata, cvjetnim stapkama, vanjskoj strani čaške, tučku i plodovima. Pupovi su sjajni, kao da su lakirani.[2]

Listovi su naizmjenični i perasto sastavljeni, s jednim do dvanaest pari liski. Liske su nasuprotne do izmjenične, gotovo sjedeće do kratko peteljčaste, cijela ruba do grubo nazubljene. Cvatovi su pazušni ili prividno vršni.[2]

Cvjetovi su pravilni ili dvobočno simetrični, funkcionalno jednospolni. Lapova je četiri do pet, rjeđe šest; slobodni su i preklopljeni ili srasli. Kod nekih vrsta srasli lapovi tvore nazubljenu čašastu strukturu. Latica je najčešće pet, rjeđe četiri, a svaka ima dvije jasne ljuske. Cvjetni disk može biti režnjevit ili gotovo cijel. Prašnika je najčešće osam ili devet, rjeđe šest. Prašnice su pričvršćene pri osnovi.[2]

Plodnica je građena od dva do tri plodna lista. Plod je tobolac s dva ili tri dobro razvijena režnja, rjeđe s jednim razvijenim režnjem. Otvara se lokulicidno. Izvana je gol do sitno dlakav, naboran do bradavičast, a iznutra gol do dlakav. Sjemenke su elipsoidne, jajolike do gotovo kuglaste. Sarkotesta je mesnato-opnasta i pokriva polovicu do cijelo sjeme.[2]

Od roda Lepiderema razlikuje se prisutnošću ljusaka na laticama i plodnici. Od roda Cupaniopsis razlikuje se prisutnošću žljezdastih ljusaka na vegetativnim i plodnim organima.[2]

Rasprostranjenost

Rod obuhvaća 21 vrstu, rasprostranjenu na Karolinskom otočju, Fidžiju, Novoj Kaledoniji, Samoi, Salomonskom otočju i Vanuatuu.[2]

Vrste

  1. Lepidocupania arcuata (Radlk.) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  2. Lepidocupania brackenridgei (A.Gray) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  3. Lepidocupania concolor (Gillespie) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  4. Lepidocupania fruticosa (Radlk.) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  5. Lepidocupania glabra (Adema) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  6. Lepidocupania globosa (Adema) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  7. Lepidocupania glomeriflora (Radlk.) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  8. Lepidocupania gracilipes (Radlk.) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  9. Lepidocupania grandiflora (Adema) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  10. Lepidocupania guillauminii (Kaneh.) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  11. Lepidocupania inoplea (Radlk.) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  12. Lepidocupania lepidota (Radlk.) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  13. Lepidocupania mouana (Guillaumin) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  14. Lepidocupania myrmoctona (Radlk.) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  15. Lepidocupania oedipoda (Radlk.) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  16. Lepidocupania pennelii (Guillaumin) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  17. Lepidocupania rosea (Adema) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  18. Lepidocupania samoensis (Christoph.) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  19. Lepidocupania squamosa (Adema) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  20. Lepidocupania subfalcata (Adema) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry
  21. Lepidocupania tontoutensis (Guillaumin) Buerki, Callm., Munzinger & Lowry

Izvori