Zračne slobode
Zračne slobode ili pet sloboda zračnog prometa skup je prava u komercijalnom zrakoplovstvu koja definiraju prava zrakoplovnih prijevoznika neke države vezane za ulazak u zračni prostor druge države, slijetanje u drugu državu kao i pravo ukrcaja i iskrcaja putnika/tereta u drugoj državi.
Prava su formulirana zbog neslaganja oko opsega liberalizacije zrakoplovstva u Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu 1944. godine poznatoj kao Čikaška konvencija na kojoj su Sjedinjene Američke Države predložile skup posebnih prava zračnog prometa o kojima bi države pregovarale bilateralno, no većina ostalih država bila je zabrinuta da će veličina američkih zrakoplovnih prijevoznika dominirati zračnim prometom ukoliko neće postojati stroga pravila. Zračne slobode temeljni su gradivni elementi međunarodne mreže ruta komercijalnog zrakoplovstva. Upotreba pojmova „sloboda” i „pravo” dodjeljuju mogućost obavljanja međunarodnih zrakoplovnih usluga samo u okviru multilateralnih i bilateralnih ugovora koji ih ovlašćuju.
Prve dvije slobode odnose se na prolazak komercijalnih zrakoplova kroz zračni prostor i zračne luke druge države, dok se ostale slobode odnose na međunarodni prijevoz ljudi, pošte i tereta. Prva do peta sloboda su službeno navedene u međunarodnim ugovorima, posebno u Čikaškoj konvenciji. Dodano je nekoliko drugih sloboda, a iako većina nije službeno priznata prema široko primjenjivim međunarodnim ugovorima, s njima su se složile brojne države. Slobode s nižim brojem relativno su univerzalne, dok su one s višim brojevima rjeđe i kontroverznije. Liberalni sporazumi o otvorenom nebu često predstavljaju najmanje restriktivan oblik sporazuma i zračnim uslugama i mogu uključivati mnoge, ako ne i sve slobode. Iako su relativno rijetki, primjeri uključuju nedavno uspostavljena zajednička zrakoplovna tržišta Europske unije (Europski zajednički zračni prostor), kao i onaj između Australije i Novog Zelanda.
Pregled
Slobode zračnog prometa primjenjuju se na komercijalno zrakoplovstvo. Pojmovi „sloboda” i „pravo” skraćeni su način označavanje vrste međunarodnih usluga dopuštenih između dvije i više država. Zrakoplovni prijevoznici mogu se suočiti s ograničenjima korištenja sloboda čak i kada su one usuglašene od strane dviju država zbog uvjeta ugovora ili iz drugih razloga.
| Sloboda | Opis | Primjer |
|---|---|---|
| Prva | Pravo nadlijetanja (bez slijetanja) nad drugom državom. | Let iz Kanade za Meksiko, koji obavlja meksički prijevoznik, preko SAD-a. |
| Druga | Pravo tehničkog zaustavljanja (npr. natakanja goriva ili popravka zrakoplova) u drugoj državi bez ukrcaja/iskrcaja putnika ili tereta. | Let iz Francuske u SAD, kojeg obavlja francuski prijevoznik, koji uzima gorivo u Ujedinjenom Kraljevstvu. |
| Treća | Pravo leta iz vlastite države u drugu državu. | Let iz Japana za Novi Zeland kojeg obavlja japanski prijevoznik. |
| Četvrta | Pravo leta iz druge države u vlastitu državu. | Let iz Čilea u Brazil koji obavlja brazilski prijevoznik. |
| Peta | Pravo leta između druge dvije države na putovanju koje počinje ili završava u svojoj državi. Svaka se dionica može obaviti drugim zrakoplovom dok god se koristi isti broj leta. | Let iz Melbournea u Australiji za Kuala Lumpur u Maleziji, sa slijetanjem u Denpasaru u Indoneziji koji obavlja malezijski prijevoznik. Putnici i teret mogu putovati iz Melbournea u Denpasar bez namjere nastavka za Kuala Lumpur. |
| Šesta | Pravo leta iz jedne druge države u drugu državu sa slijetanjem u vlastitoj državi za ukrcaj/iskrcaj putnika/tereta (iz razloga koji nisu tehničke prirode). | Let između Novog Zelanda i Kolumbije, koji obavlja čileanski prijevoznik, sa slijetanjem u Santiagu u Čileu. Ovo također može biti let kolumbijskog prijevoznika koji koristi petu slobodu, što dozvoljava tzv. codeshare čileanskog prijevoznika pod šestom slobodom. |
| Modificirana šesta | Pravo leta između dva mjesta unutar druge države sa slijetanjem u vlastitoj državi za ukrcaj/iskrcaj putnika/tereta (iz razloga koji nisu tehničke prirode). | Let iz Seattla, SAD u Boston, SAD sa slijetanjem u Torontu, Kanadi, koji obavlja kanadski prijevoznik s putnikom koji ima kartu iz Seattlea za Boston. |
| Sedma | Pravo leta između dvije strane države, kada let ne dotiče vlastitu državu. | Let između Španjolske i Švedske koji obavlja irski prijevoznik. |
| Osma | Pravo leta unutar druge države, započevši iz ili nastavljajući u vlastitu državu. | Let između San Francisca, SAD i Cape Towna u Južnoafričkoj republici, s međuslijetanjem u New Yorku, SAD gdje se putnici/teret mogu iskrcati bez namjere nastavka leta do Cape Towna ili ukrcati na let s namjerom leta do Cape Towna. |
| Deveta | Pravo leta unutar strane države bez nastavka u vlastitu državu. | Let između Pariza i Lyona u Francuskoj koji obavlja njemački prijevoznik. |
Tranzitna prava
Prva i druga sloboda daju prava prolaska kroz državu bez prijevoza prometa iz te ili za tu državu pa su poznata kao tranzitna prava. Čikaška je konvencija sastavila multilateralni sporazum u kojem su prve dvije slobode poznate kao „Međunarodni sporazum o tranzitu zračnog prometa” (IASTA) ili „Sporazum o dvjema slobodama” bile otvorene svim potpisnicama. Krajem 2017. godine ugovor je prihvatilo 133 države.
Država koja dodjeljuje pravo tranzita smije nametnuti naknade za tu povlasticu. Razumnost takvih naknada nekada izaziva kontroverze.