Dodecadenia
| Dodecadenia | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Laurales |
| Porodica: | Lauraceae |
| Tribus: | Laureae |
| Rod: | Dodecadenia Nees |
| Vrsta: | D. grandiflora |
| Dvojno ime | |
| Dodecadenia grandiflora Nees | |
Dodecadenia, monotipski rod dvosupnica iz porodice lovorovki. Domaće područje ove vrste je od Himalaje do Kine (W. Sichuan, Yunnan) i Myanmara. To je drvo i prvenstveno raste u suptropskom biomu.[1]
Ime
Ime roda dolazi od dodeca- = dvanaest i -adenia = žlijezde. Dakle: “dvanaest žlijezda” ili “rod s dvanaest žlijezda”. To upućuje na žlijezde u cvijetu, osobito uz prašnike, što je kod Lauraceae često važan znak. [2]
Opis
Rod čine zimzelena, dvodomna stabla. Listovi su naizmjenični. Cvatovi su u obliku štitaca, pojedinačni ili skupljeni u pazušcima listova. Cvjetovi su jednospolni: muški i ženski cvjetovi nalaze se na različitim stablima. [2]
Glavna i jedina vrsta je Dodecadenia grandiflora Nees. Sam epitet grandiflora znači “velikocvjetna” — grandis = velik, flora = cvjetna. Ime je zgodno jer su joj cvjetovi za lauracejske prilike doista krupni. Eflora of India navodi cvjetove široke oko 1,4–1,6 cm, s dijelovima ocvijeća dugim 7–9 mm, što je za mnoge Lauraceae već poprilično upadljivo.[2]
To je zimzeleno stablo visoko oko 10–15 m, s deblom promjera oko 30 cm. Mlade grančice su smeđe i gusto dlakave. Listovi su kožasti, eliptični do obrnuto kopljasti, često oko 8–11 × 2–3 cm, kratko zašiljeni, pri bazi klinasti, gotovo goli i fino mrežasto žilavi s obje strane. Peteljke su kratke, otprilike 5–12 mm.[2]
Cvjetni pupovi su gotovo sjedeći, kuglasti, sa svilenasto priljubljenim ljuskama, i obično sadrže jedan do dva velika cvijeta. To je dosta lijepo: kod mnogih lovorovki cvijet je skroman i skriven, a ovdje rod kao da malo “pretjera” za standard Lauraceae, pa zato i dobije ime grandiflora.[2]
Prirodno raste od Himalaje do zapadne Kine i Mjanmara, u subtropskom biomu. U Kini se navodi iz područja poput zapadnog Sichuana, Yunnana i Tibeta/Xizanga, a šire je prisutna i u Butanu, Indiji, Mjanmaru i Nepalu.[2]
Stanišno je to biljka vlažnih planinskih i subtropskih šuma. Sekundarni izvori navode tropske i suptropske planinske kišne šume, lovorove šume, dolinske šume, mješovite crnogorično-listopadne šume, pa čak i šume s Tsuga na visinama oko 2000–2600 m.[2]
Taksonomski je zanimljivo da se oko roda nekad vrtjelo više imena. Vrste kao Dodecadenia griffithii ili neke varijetete danas se često svodi pod D. grandiflora, dok je Dodecadenia paniculata prebačena u drugi rod, Cinnadenia paniculata. To lijepo pokazuje kako su ti mali lovorovi rodovi dugo lutali između Dodecadenia, Cinnadenia, Litsea, Actinodaphne — sve se preslagivalo po cvijetu, prašnicima i plodu. [2]
Galerija
Sinonimi
Homotipski:
- Litsea grandiflora (Nees) Kosterm. in J. Sci. Res. (Jakarta) 1: 114 (1952)
Heterotipski:
- Actinodaphne monantha (Yen C.Yang & P.H.Huang) H.P.Tsui in Bull. Bot. Res., Harbin 7(4): 4 (1987)
- Dodecadenia grandiflora var. griffithii (Hook.f.) D.G.Long in Notes Roy. Bot. Gard. Edinburgh 41: 507 (1984)
- Dodecadenia griffithii Hook.f. in Fl. Brit. India 5: 181 (1886)
- Laurus macrophylla D.Don in Prodr. Fl. Nepal.: 64 (1825)
- Laurus pallens Meisn. in A.P.de Candolle, Prodr. 15(1): 515 (1864)
- Laurus pubescens D.Don ex Nees in Syst. Laur.: 588 (1836)
- Litsea monantha Yen C.Yang & P.H.Huang in Acta Phytotax. Sin. 16(4): 61 (1978)
- Tetranthera grandiflora Wall. in Numer. List: n.° 2544 (1830), not validly publ.