Bačvarstvo
Bačvarstvo, tradicijski obrt proizvodnje bačava.
Postupak proizvodnje[uredi]
Bačve se uobičajno prave od hrastovog drveta i koriste se za sazrijevanje vina pa i rakije. Zanimanje bačvara zahtijeva a) poznavanje anatomije drveta, porijeklo drveta (iz koje je regije i na kakvom je zemljištu raslo - vlažnom ili suhom, i na kojoj nadmorskoj visini). Samom činu proizvodnje prethodi pažljiv odabir drveta iz kojega će bačva biti napravljena. Proces započinje cijepanjem trupca hrastovog drveta uzdužnim linijama, zatim rezanjem u dužice po određenoj debljini, sušenje na otvorenom u vremenu od najmanje 18 mjeseci pa i više. Zatim slijedi obrađivanje dužice sa vanjske i unutrašnje strane, određivanje ugla dužica prema obimu u litrama, i na kraju savijanje, utorenje, sastavljanje danca, usađivanje danca, zatim postavljanje obruča i poliranje kao završni rad.
Sveci zaštitnici bačvara su Nikola Mirški,[1][2], Sveti Florijan[3], Sveti Mihael[4] i Sveti Leonard[5].
Izvori[uredi]
- ↑ Suvremena Katolička Enciklopedija Michael Glazier & Monika K Hellwig, 2005. str. 161
- ↑ Članak o Svetom Nikoli na www.velecasnisudac.com
- ↑ Članak o Svetom Florijanu na www.velecasnisudac.com
- ↑ Članak o Svetom Mihaelu na www.velecasnisudac.com
- ↑ Članak o Svetom Leonardu na www.velecasnisudac.com