Nigerijski građanski rat
Predložak:Wikiprojekt 10000/Ikona
| Nigerijski građanski rat | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Pogreška pri izradbi sličice: De facto neovisna Republika Biafra u lipnju 1967. | |||||||||
| |||||||||
| Sukobljeni | |||||||||
 Nigerija
|
Pogreška pri izradbi sličice: Biafra | ||||||||
| Vođe | |||||||||
| Yakubu Gowon
|
Pogreška pri izradbi sličice: Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu | ||||||||
| Posljedice | |||||||||
| 45 000 – 100 000 boraca ubijeno | Više od 2 000 000 civila iz Biafre umrlo je od gladi tijekom nigerijske pomorske blokade | ||||||||
| 2 000 000 – 4 500 000 raseljenih od kojih je 500 000 pobjeglo u inozemstvo | |||||||||
Nigerijski građanski rat (6. srpnja 1967. – 15. siječnja 1970.), poznat i kao Biafranski rat, bio je sukob između Nigerije i Republike Biafre, secesionističke države koja je 1967. proglasila neovisnost od Nigerije. Na čelu Nigerije bio je general Yakubu Gowon, a na čelu Biafre potpukovnik Chukwuemeka „Emeka” Odumegwu Ojukwu.
Rat je proizašao iz političkih, etničkih, kulturnih i vjerskih tenzija koje su prethodile formalnoj dekolonizaciji Nigerije od strane Ujedinjenog Kraljevstva. Ovaj građanski rat može se povezati s kolonijalnim spajanjem Britanskog sjevernog protektorata, Kolonije Lagos i Protektorata Južne Nigerije 1914. godine, koje je bilo namijenjeno boljoj upravi zbog blizine ovih protektorata.[1] Međutim, promjena nije uzela u obzir razlike u kulturi i religijama ljudi u svakom području. Natjecanje za političku i ekonomsku moć pogoršalo je napetosti.[2]
Neposredni uzroci rata bili su: vojni puč, protupuč i progoni Igbo naroda u Sjevernoj regiji. Ti događaji doveli su vodstvo Istočne regije do zaključka da moraju zaštititi svoj narod u neovisnoj Biafri. Tijekom dvije i pol godine rata, bilo je oko 100 000 vojnih žrtava, dok je između 500 000 i 2 milijuna biafranskih civila umrlo od gladi zbog nametnute blokade. Rat je bio jedan od prvih globalno televizijski praćenih sukoba, a slike izgladnjele biafranske djece potaknule su značajan porast međunarodne humanitarne pomoći i dovele do osnivanja organizacije Liječnici bez granica.
Rat je istaknuo izazove pan-afrikanizma i rezultirao političkom marginalizacijom Igbo naroda, što je dovelo do pojave igbo nacionalizma i neo-biafranskih secesionističkih skupina.
Izvori
- ↑ Garba, Abdul-Ganiyu; Garba, P. Kassey (2005), Fosu, Augustin Kwasi; Collier, Paul (eds.), „The Nigerian Civil War: Causes and the Aftermath”, Post-Conflict Economies in Africa, London: Palgrave Macmillan UK, pp. 91–108, doi:10.1057/9780230522732_6, ISBN 978-0-230-52273-2
- ↑ Nigeria britannica.com Preuzeto 2. veljače 2025.