Bizonja
| Bizonja | |||
|---|---|---|---|
  Bizonja | |||
| |||
| Regija | Zapadno Podunavlje | ||
| Županija | Đursko-mošonjsko-šopronska | ||
| Kotar | možunsko-starogradski kotar | ||
| Površina | 30,04 km2 | ||
| Zemljopisne koordinate | 47°57′51″N 17°12′53″E / 47.96403°N 17.21480°E | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Ukupno | 1470 | ||
| - Gustoća | 49 st./km2 | ||
| Pošta | 9223 | ||
| Pozivni broj | 96 | ||
| Službena stranica | http://www.bezenye.hu | ||
_-_hun-cro_city_limit_sing.jpg) | |||
Bizonja (mađarski: Bezenye; njemački: Pallersdorf, na čunovsko-gradišćanskom narječju: Bizunja)[1] , selo u sjeverozapadnoj Mađarskoj u županiji (megye) Đursko-mošonjsko-šopronskoj, naseljeno još od rimskog doba. Najstariji stanovnici bili su Teutoni, a u novijoj povijesti dolaze Pečenezi, u mađarskom jeziku nazivani Besenyő, odakle mu i ime Bezenye, odnosno Bizonja. Hrvati (gradišćanski Hrvati) Haci, podrijetlom iz Dalmacije naseljavaju ga pojavom Turaka na balkanskim prostorima, i otada su većinsko stanovništvo. Ima i nešto Nijemaca koji su se tu naselili u 18. stoljeću. U novije vrijeme (2005.) Hrvati iz Bizonje na čelu sa Tildom Kőrösi sklapaju partnerstvo s kulturno-umjetničkim društvom iz Šenkovca u Hrvatskoj.
U Bizonji je bio rođen Matijaš Laáb pisac i prevoditelj Novog zavjeta na hrvatskom jeziku gradišćanskih Hrvata.
Poznate osobe
- Kalist Ambruš, hrv. vjerski pisac
- Jive Žigmund Karner, hrv. vjerski pisac i prevoditelj
- Mate Drobilić, hrv. prevoditelj iz Mađarske
- Matijaš Laáb, hrv. pisac i prevoditelj iz Mađarske
- Gašpar Laáb (1747.–1834.), geodet i inženjer vodogradnje
Izvori
- ↑ Hrvatski leksikon, A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1. izd., natuknica Mate Drobilić, str. 293.