Dokument:Deklaracija o Bosanskoj Posavini

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 753738 od 13. travanj 2026. u 16:20 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (preuzeto s https://hr.wikisource.org/wiki/Odluka_I._Op%C4%87eg_sabora_Hrvata_Bosanske_Posavine)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
DEKLARACIJA O BOSANSKOJ POSAVINI

Svestrano razmatrajući tragičnu sudbinu Bosanske Posavine, a na temelju slijedećih činjenica:

1. da je prema popisu stanovništva 1991. god. na prostoru Bosanske Posavine (općine: Derventa, Bos. Brod, Odžak, Bos. Šamac, Orašje, i dijelovi općina Modriča, Gradačac i Brčko) živjelo: Hrvata 126.494 ili 59,60%, Muslimana 32.879 ili 15,48%, Srba 43.620 ili 20,55%, ostalih 9.284 ili 4.37%

2. da prema katastarskim pokazateljima 83% zemlje Bosanske Posavine pripada Hrvatima i Muslimanima, a 17% Srbima;

3. da hrvatski narod, kao jedini ili kao većinski, na ovom prostoru živi od 7. stoljeća;

4. da su srpske oružane postrojbe u ovome ratu gotovo sav prostor Bosanske Posavine osvojile, nesrpsko stanovništvo protjerale i sva dobra opljačkale ili uništile;

5. da je u obrani Bosanske Posavine od srpske agresije 1991-1993. poginulo 2.446 branitelja i približno 1.500 civila, oko 8.000 ranjeno, te ostalo gotovo 2.600 siročadi i 500 invalida;

6. da je prema sadašnjem međunarodnom planu za BiH golema većina toga prostora uključena u tzv. Republiku srpsku, čime je međunarodna zajednica faktički prihvatila rezultate agresije i genocida kao i gaženje svih principa međunarodnog pravnog poretka; u ime vjerskih zajednica, inteligencije i prijatelja Bosanske Posavine, mi dolje potpisani

TRAŽIMO

1. da Bosanska Posavina, u gore naznačenim granicama, uz opravdane manje korekcije, na temelju etničkog načela i povijesnog prava, bude politički konstituirana kao provincija s većinskim hrvatskim stanovništvom;

2. da se srpski agresor povuče s toga prostora, pri čemu se Srbima koji su tu prije živjeli, a koji nisu počinili zločine, ne osporava pravo da tu i dalje žive kao punopravni građani;

3. da se svim prognanim Hrvatima i Muslimanima omogući povratak u vlastite domove;

4. da se svi koji su počinili zločine izvedu pred sud;

5. da u hrvatskoj delegaciji koja sudjeluje u pregovorima o političkoj sudbini BiH obvezatno bude i predstavnik Bosanske Posavine koji će imati puno povjerenje onih koje predstavlja i koji će zastupati iznesene stavove;

6. da nitko ne potpisuje nikakav ugovor niti čini bilo što drugo čime bi prostor i narod Bosanske Posavine bili izručeni tzv. Republici srpskoj ili na neki drugi način žrtvovani tuđim interesima.

12. listopada 1993.