Trinaesta dinastija drevnog Egipta
| Egipatska dinastija Trinaesta dinastija Egipta | |
|---|---|
| Osnovni podatci | |
| Prijestolnica | Itjtaui, Teba |
| Prethodna dinastija | Dvanaesta dinastija drevnog Egipta |
| Sljedeća dinastija | Četrnaesta dinastija drevnog Egipta, Petnaesta dinastija drevnog Egipta |
| Razdoblje Egipta | Drugo međurazdoblje |
Trinaesta dinastija pripada razdoblju prijelaza između kasnog Srednjeg kraljevstva i početka Drugoga međurazdoblja. Nastala je nakon slabljenja Dvanaeste dinastije i obilježena je čestim smjenama vladara, kratkim vladavinama i postupnim gubitkom središnje kraljevske moći. Unatoč političkoj nestabilnosti, arheološki nalazi potvrđuju kontinuitet administrativnih i gospodarskih aktivnosti, osobito u Gornjem Egiptu.
Povijesni kontekst
Nakon smrti Amenemhata IV. i kratke vladavine Sobekneferu, središnja vlast u Itjtauiju oslabila je, što je omogućilo uspon niza lokalnih vladara. Trinaesta dinastija obuhvaća više od trideset faraona, od kojih su mnogi vladali samo nekoliko mjeseci.
U suvremenoj historiografiji dinastija se najčešće smješta u:
početak Drugoga međurazdoblja, dok je starija literatura svrstava u kasno Srednje kraljevstvo.
Vladari Trinaeste dinastije
| Faraon | Napomene |
|---|---|
| Sekhemre Khutawy Sobekhotep | Često se smatra osnivačem dinastije. |
| Khendjer | Poznat po građevinskim aktivnostima; jedan od stabilnijih vladara. |
| Sobekhotep II. | Slabo potvrđen; poznat iz skarabeja. |
| Sobekhotep III. | Ostavio nekoliko natpisa i kipova. |
| Sobekhotep IV. | Najmoćniji vladar dinastije; dobro potvrđen arheološki. |
| Neferhotep I. | Jedan od dulje vladajućih faraona; potvrđen u Nubiji. |
| Sihathor | Kratka vladavina; brat Neferhotepa I. |
| Sobekhotep V. | Poznat iz Torinskog kraljevskog papira. |
Političke značajke
- Nestabilnost vlasti: česte smjene faraona i kratkotrajne vladavine.
- Slabljenje centralizacije: lokalni moćnici dobivaju veću autonomiju.
- Pomicanje središta moći: postupni prijelaz iz Itjtauija prema Tebi.
- Rani utjecaji Hiksa: u delti Nila pojavljuju se azijski elementi koji će kasnije osnovati Petnaestu dinastiju.
Gospodarstvo i društvo
Unatoč političkoj fragmentaciji, arheološki nalazi pokazuju:
- nastavak izgradnje manjih hramova i kapela
- aktivnu proizvodnju skarabeja i amuleta
- održavanje administrativnih struktura u Gornjem Egiptu
- kontinuitet u pogrebnim običajima i ikonografiji
Kultura dinastije predstavlja prijelaz između klasične umjetnosti Srednjega kraljevstva i raznolikih stilova Drugoga međurazdoblja.
Pad dinastije
Do sredine 17. stoljeća pr. Kr. dinastija gubi kontrolu nad sjevernim Egiptom, gdje se pojavljuju lokalne skupine i rani Hiksi. Time započinje razdoblje paralelnih dinastija (13., 14., 15. i 16.), što je obilježje Drugoga međurazdoblja.
Značaj
Trinaesta dinastija važna je za razumijevanje:
- prijelaza iz stabilnog Srednjeg kraljevstva u fragmentirano Drugo međurazdoblje
- ranih kontakata Egipta s azijskim populacijama
- razvoja administracije u uvjetima slabije centralizacije
Iako često zanemarena, dinastija je ostavila značajan broj arheoloških nalaza koji omogućuju rekonstrukciju jednoga od najdinamičnijih razdoblja egipatske povijesti.
Galerija
-
Kip faraona Sobekhotepa IV. – najmoćnijeg vladara Trinaeste dinastije.
-
Skarabej s imenom vladara – tipičan administrativni pečat iz razdoblja.
-
Model piramide faraona Khendjera – jedan od rijetkih arhitektonskih ostataka dinastije.
-
Stela iz Trinaeste dinastije – primjer ikonografije i natpisa.
-
Kartuša Neferhotepa I. – dobro potvrđen vladar s brojnim natpisima.
-
Karta Egipta u Drugom međurazdoblju – prikaz političke fragmentacije.
Bibliografija
- Ryholt, K. S. B. The Political Situation in Egypt during the Second Intermediate Period. Copenhagen, 1997.
- Grajetzki, W. The Middle Kingdom of Ancient Egypt. London, 2006.
- Shaw, I. (ur.). The Oxford History of Ancient Egypt. Oxford, 2000.
- Torinski kraljevski papir (Turin Royal Canon).