Hazena
Hazena, češki rukomet ili narodni rukomet (češ. národní házená) je povijesna inačica rukometa na otvorenome. Izmišljena je 1905. u Pragu, u Češkoj. Primarno je bio ženski sport.
Hrvatska je hazena pridonijela razvitku svjetske hazene, promjenom pravila 1936. godine.[1]
Hazena se iz Češke proširila u Rusiju i u Sloveniju, koja je bila najjača u hazeni u ondašnjoj Kraljevini SHS. 40 je klubova djelovalo, a 1923. prvak je bio zagrebački HAŠK. Na svjetskom prvenstvom 1934., hazenašice HŠK Concordije predstavljale su Jugoslaviju i osvojile zlatno odličje,[2][3][4][5] a na prvenstvu prije, bile su srebrne.
Prvu hazenašku sekciju u Jugoslaviji imao je 1. SSK Maribor.[6]
U Hrvatskoj se hazena brzo širila. Prvi klubovi bili su sekcijama klubova: HAŠK (1922.), Concordia (1922.), 1. hrvatski građanski športski klub (1923.), Penkala (1923.) ŠD Podravac Virje (1924.) i prvi športski klub učenica: Vesna (1925.) (klub 2. realne gimnazije).[5] Hazenaški su klubovi poslije osnovani i u drugim hrvatskim gradovima (Vukovar, Osijek, Gradiška itd.).
Vidi
Izvori
- ↑ (češ.) Roku 1936 došlo ke změně pravidel, z nichž nejzávažnější byla změna brankoviště podle jugoslávského vzoru na půlkruhové o poloměru 6 m a hra se stala zajímavější.
Valja uzeti u obzir da su hrvatski klubovi bili najjači u hazeni u Kraljevini Jugoslaviji. - ↑ Historie národní házené Reprezentačni družstvo Jugoslavie v roe 1934.
- ↑ ŠHK Concordia (Arhivirano 28. rujna 2013.) Hazenašice - prvakinje svijeta 1934. Na 4. svjetskim ženskim igrama u Londonu.
- ↑ ŠHK Concordia Zagreb[neaktivna poveznica] Hazenašice - prvakinje svijeta 1934.
- ↑ 5,0 5,1 Svjetske prvakinje 1934. (Arhivirano 29. listopada 2013.), autor Milka Babović
- ↑ Album nogometnih klubova Jugoslavije, 1925., str. 116.
Vanjske poveznice
- (hrv.) Bogdan Cuvaj, Bosanski Šamac po dužini hazene 1922 — 1926. postaje razvijeno sportsko mjesto, Povijest sporta, god. 4., br. 16., prosinac 1973.
- (hrv.) Bogdan Cuvaj, Češki rukomet — hazena na sletovima jevrejske omladine u Jugoslaviji 1920 — 1925, Povijest sporta, god. 3., br. 9., ožujak 1972.
- (hrv.) Bogdan Cuvaj, Dvanaest utakmice reprezentacije Jugoslavije u češkom rukometu — hazeni 1924 — 1935, Povijest sporta, god. 3., br. 10., lipanj 1972.
- (hrv.) Bogdan Cuvaj, Hazena srednjoškolskog športskog kluba »Viktorija« u Križevcima i zaslužni učitelj Zlatko Weisz, Povijest sporta, god. 4., br. 15., rujan 1973.
- (hrv.) Bogdan Cuvaj, Igračice hazene naprednog kluba Borac u Podvinju, Povijest sporta, god. 4., br. 13., ožujak 1973.
- (hrv.) Bogdan Cuvaj, Igranje hazene osvojilo je mnogo pristaša u Bakru, Povijest sporta, god. 9., br. 37., prosinac 1978.
- (hrv.) Bogdan Cuvaj, Osnivači rukometa — češke hazene u Jugoslaviji, Povijest sporta, god. 4., br. 13., ožujak 1973.
- (hrv.) Bogdan Cuvaj, Prve družine i utakmice češkog rukometa - hazene u Zagrebu, Povijest sporta, god. 2., br. 7., rujan 1971.
- (hrv.) Bogdan Cuvaj, Prvenstvo u igranju hazene od 1921. do 1938. godine, Povijest sporta, god. 3., br. 11., rujan 1972.
- (hrv.) Bogdan Cuvaj, Varaždinke među prvima u Hrvatskoj igraju hazenu, Povijest sporta, god. 12., br. 49., listopad, studeni, prosinac 1981.
- (hrv.) Zlata Cuvaj, Uspomene igračice Jugoslavije sa svjetskog prvenstva u Londonu 1934. godine, Povijest sporta, god. 2., br. 5., ožujak 1971.
- (srp.) Dragoljub D. Čolić, Igračice hazene u Vojvodini od 1920. do 1941. godine, Povijest sporta, god. 6., br. 25., prosinac 1975.
- (hrv.) Ivan Flod, Rukomet u Slavoniji prije 50 godina, Povijest sporta, god. 1., br. 4., prosinac 1970.
- (hrv.) Franjo Frntić, Hazenašice HŠK Concordije, Zagreb — jedinstveni primjer požrtvovanja, samoodricanja, ustrajnosti i uspjeha u sportu, Povijest sporta, god. 11., br. 44., rujan 1980.
- (hrv.) Nikola Katalinić, Igračice rukometa kluba »Olimpija« u Brodu na Savi u proljeće 1920. godine, Povijest sporta, god. III., br. 9., ožujak 1972.
- (hrv.) Eugen Njirjak, Hazena preteča rukometa, Povijest sporta, god. 20., br. 80., travanj, svibanj, lipanj 1989.
- (hrv.) Eugen Njirjak, Osnutak četiriju hazenskih sekcija u Đakovu, Povijest sporta, god. 26., br. 104., ožujak 1995.
- (hrv.) Eugen Njirjak, Prva međunarodna hazenska utakmica u Đakovu, Povijest sporta, god. 26., br. 107., prosinac 1995.
- (hrv.) Eugen Njirjak, Prvenstvene hazenske utakmice u Đakovu, Povijest sporta, god. 27., br. 110., rujan 1996.
- (hrv.) Ivo Petranović, Hazena preteča rukometa (primjeri i iskustva slavonskih klubova), Povijest sporta, god. 20., br. 80., travanj, svibanj, lipanj 1989.
- (hrv.) Ivo Petranović, Promidžbena turneja novogradiških hazenašica 1951. godine po Hrvatskom primorju i Sloveniji, Povijest sporta, god. 27., br. 111., prosinac 1996.
- (hrv.) Ivo Petranović, Prvi pisani tragovi o novogradiškoj hazeni, Povijest sporta, god. 19., br. 78., listopad, studeni, prosinac 1988.
- (srp.) Stanislava Zdravković, Hazena u Kruševcu od 1933. do 1941. godine, Povijest sporta, god. 18., br. 74., listopad, studeni, prosinac 1987.
- (hrv.) Zvonimir Mikić, Hazena u Đakovu - od rukometa do rukometa, Zbornik Muzeja Đakovštine, Vol. 13 No. 1, 2017.
- (eng.) Branko Gardašević, Hazen in Serbia, Activities in Physical Education and Sport, Vol. 3., No. 1.
- (hrv.) HAZENA – preteča ženskog rukometa, vtsportal.com (Arhivirano 3. listopada 2015.)
- (češ.) Povijest hazene
- (srp.) Pravila hazene: Politika, 28. ožujka 1922., str. 5.
Nedovršeni članak Hazena koji govori o rukometu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.