Zaljev Biafra
Zaljev Biafra | |
|---|---|
| Zaljev | |
 Karta zpadnoafričke obale iz 19. stoljeća | |
| Položaj | |
| Koordinate | 2°50′N 8°0′E / 2.833°N 8°E |
| Smještaj | Zapadna Afrika |
| Ocean | Atlantski ocean |
| Države | Script error: No such module "DZ+X/plainlist". |
| Obalni gradovi | Malabo, Port Harcourt, Calabar, Douala, Bata, Libreville, Port-Gentil |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 300 km |
| Širina | 600 km |
| Rijeke i otoci | |
| Pritoci | Niger, Ogooué, Cross, Senaga |
| Otoci | Bioko |
<mapframe zoom="8" frameless="1" align="center" longitude="8" latitude="2.8333333333333" height="150" width="300">{"type":"Feature","geometry":{"coordinates":[8,2.833333333333333481363069950020872056484222412109375],"type":"Point"},"properties":{"title":"Zaljev Biafra","marker-color":"5E74F3"}}</mapframe> | |
Zaljev Biafra je zaljev Atlantskog oceana na zapadnoafričkoj obali, dug nekih 600 km.[1]
Osobine i povijest
Proteže se isprva prema istoku, a zatim prema jugu, od ušća rijeke Nun u rijeku Niger u Nigeriji do Rta Lopez u Gabonu.
On je najdublji zaljev Gvinejskog zaljeva,[1] omeđen jugoistočnom Nigerijom, Kamerunom, Ekvatorijalnom Gvinejom i sjeverozapadnim Gabonom. U zaljev uvire dio delte Nigera i rijeke Ogooué, Cross, Sanaga i brojne manje. Unutar zaljeva nalazi se nekoliko otoka, od kojih je najveći Bioko, koji pripada Ekvatorijalnoj Gvineji.[1]
Najveće luke u zaljevu su Malabo (na Bioku), Port Harcourt i Calabar (Nigerija), Douala (Kamerun), Bata (Ekvatorijalna Gvineja) te Libreville i Port-Gentil (Gabon).[1]
Povijest
Između 16. i 19. stoljeća, zaljev Biafra bio je poprište velike trgovine robljem, koja se većinom odvijala preko nigerijskih luka Brass, Bonny, Opobo i Calabar. Do 1830-ih trgovina palminim uljem nadmašila je trgovinu robljem i zadržala je svoju važnost do današnjih dana. Danas ju je nadmašila nafta, otkrivena krajem 1950-ih u delti rijeke Niger.[1]
Po zaljevu je ime dobila secesionistička Republika Biafra (1967. – 1970.).[2]