Stromatoliti (grč. strōma - podloga; lithos - stijena) su najstariji fosilni ostatci cijanobakterija koje su oblika polukugle, u koncentričnim slojevima. Stari su otprilike 3,5 milijarde godina.[1] Oni sadrže i neke od najstarijih tragova o životu na Zemlji. Većinom se u obliku pokrova nalaze na dnu plitkovodnoga okoliša normalne temperature, u zoni plime i oseke, ali i u nekim dubokovodnim toplim izvorima bogatima otopljenim metalnim solima i silicijevim spojevima.[2] Danas ih nalazimo u najvećem broju duž obale Zapadne Australije i Brazila,[3] a kod nas ih ima na otoku Pagu.[4]
Izvori
- ↑ Stromatolites - The longest living organisms on the Earth. http://jrscience.wcp.muohio.edu/fieldcourses01/PapersMarineEcologyArticles/Stromatolites-Thelongestl.html Pristupljeno 8. srpanj 2020.
- ↑ stromatoliti | Hrvatska enciklopedija. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58451 Pristupljeno 8. srpanj 2020.
- ↑ (engl.) Stromatolite | geology. https://www.britannica.com/science/stromatolite Pristupljeno 8. srpanj 2020.
- ↑ Modrozelene bakterije – dobrodošao kisik. 29. lipnja 2018.. https://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/znanost/23142-modrozelene-bakterije-dobrodosao-kisik Pristupljeno 8. rujna 2020.
Nedovršeni članak Stromatolit koji govori o geologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.