Maurijsko Carstvo
Godine 322. pr. Kr. mladi plemić i veliki ratnik Čandragupta Maurya svrgnuo je s vlasti strane guvernere što ih je u zapadnoj Indiji postavio Aleksandar Veliki. Čandragupta i njegovi nasljednici potom su osnovali Maurijsko Carstvo (Sanskrit, मौर्य, maurya), ujedinivši gotovo cijelu Indiju, Afganistan i područje današnjeg Pakistana i tako je prvi put nastala velika nacija. Carstvo je svoj vrhunac dostiglo za vladavine svog najvećeg vladara- Čandraguptinog unuka Ašoke koji je u Indiju uveo budizam.
Porijeklo carstva[uredi | uredi kôd]
Kad su Aleksandar i njegova vojska bitkom preuzeli današnji Punjab, njegova je vladavina trajala samo nekoliko godina. Iz baze u Pataliputri, Čandragupta je osvojio susjedno kraljevstvo Magadhu i probio se prema zapadu kroz Aleksandrove posjede u Punjabu.
Ašoka[uredi | uredi kôd]
Godine 261. Ašoka je osvojio južnu državu Kalingu. U bitki je ubijeno na tisuće ljudi, i taj pokolj je toliko užasnio Ašoku da ga je zauvjek odvratio od nasilja. Preobratio se na budizam i svoj život posvetio mirnom vladanju. U vrijeme Ašokine vladavine carstvo je doseglo vrhunac. Ašoka je dao mnoge svoje edikte (izreke) upisati u stijene, spilje ili na specijalno građene stupove diljem Indije. Ti natpisi savjetuju životnu toleranciju, nenasilje, jednostavnost i vegetarijanstvo. Opisuju cara koji je jednom napisao: "Svi su ljudi moja djeca", kao težnju za blagostanjem svojih podanika.
Vladanje Carstvom[uredi | uredi kôd]
Vlast Maurya bila je dobro organizirana. Državna služba nadgledala je rađanje, umiranje, useljavanje, proizvodnju, proizvodne zanate, trgovinu i ubiranje poreza. Pravni sustav predviđao je teške kazne za prekršitelje zakona. Dva cara koji su stigli prije Ašoke podržavali su sustav s vojskom od 700.000 vojnika i tajnom policijom koja je slala špijune po cijelom carstvu.
Vjerska tolerancija[uredi | uredi kôd]
Ašoka je za održavanje carstva koristio takozvanu dharmu, ideju načela ispravnog razmišljanja, a ne osvajanja. Zagovarao je politiku vjerske tolerancije među plemićima i državnim službenicima, a ta mu je politika pomogla ujediniti carstvo u kojem su živjeli narodi različitih religijskih uvjerenja.
- Stupe
Ašoka je financirao gradnju brojnih budističkih svetišta ili stupa. To su bila mjesta hodočašća budista, a rezbarije u njima poticale su na molitvu i meditaciju. Mnoge su ponovo izgrađene, no ulazna vrata su iz perioda Maurya.
Budizam u Maurijskom Carstvu[uredi | uredi kôd]
Budizam je postao glavna religija tijekom perioda Maurya i mnogi zanatlije počeli su izrađivati prelijepe vjerske potrepštine, osobito od steatita. Među njima su i relikvijari (posude za svete relikvije) te simboli na kojima su se temeljile budističke ideje, primjerice Kotač zakona. Žbice kotača simboliziraju svjetlosne zrake, ili prosvjetljenje, koje sja sa Budhe.
Vremenske tablice[uredi | uredi kôd]
| Periodi vladavine Maurya dinastije | ||||||||||||
| Vladari | Početak vladavine | Kraj vladavine | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Čandragupta Maurya | 322. pr. Kr. | 298. pr. Kr. | ||||||||||
| Bindusara | 297. pr. Kr. | 272. pr. Kr. | ||||||||||
| Ašoka Veliki | 273. pr. Kr. | 232. pr. Kr. | ||||||||||
| Dasaratha | 232. pr. Kr. | 224. pr. Kr. | ||||||||||
| Samprati | 224. pr. Kr. | 215. pr. Kr. | ||||||||||
| Salisuka | 215. pr. Kr. | 202. pr. Kr. | ||||||||||
| Devavarman | 202. pr. Kr. | 195. pr. Kr. | ||||||||||
| Satadhanvan | 195. pr. Kr. | 187. pr. Kr. | ||||||||||
| Brihadratha | 187. pr. Kr. | 185. pr. Kr. | ||||||||||
| Godine | Povijesne značajke |
|---|---|
| 322. pr. Kr. | Čandragupta Maurya utemeljuje Maurijsko Carstvo. |
| oko 301-269. pr. Kr. | Vladavina Bindusare, Čandraguptinog sina. On osvaja dijelove Dekana na jugu Indije. |
| 261. pr. Kr. | Ašoka osvaja kraljestvo Kalinga. |
| oko 250. pr. Kr. | Ašoka gradi budističke stupe i podiže stupe sa natpisima. |
| 184. pr. Kr. | Carstvo propada nakon što je posljednjeg cara Brihadnathu ubila suparnička dinastija. |
Vidi još[uredi | uredi kôd]