Pipil, indijanski narod ili grupa plemena američkih Indijanaca jezičnog roda Nahua, porodica [Uto-Aztecan], nastanjeni na području današnjih srednje-američkih država Salvador, Honduras i Gvatemala.
U vrijeme dolaska prvih Španjolaca u Srednju Ameriku iz Nove Španjolske (Meksiko) u ranom 16. stoljeću, područje poznato danas kao El Salvador nastanjivala su nomadska Nahua plemena, koja su govorila jezikom nahuat, a nazivali su se Pipil, uključujući plemena Mazuaha, Nonualco, Izalco i Cuzcatleco. Na ovo područje dolaze oko 3000 godine pr. Kr., ili prema drugim autorima, migracije iz Meksika u Salvador i druge zemlje Srednje Amerike započinju u 8. a završavaju u 14. stoljeću. U 11. stoljeću na području Salvadora zamijenili su Pokomame i osnovali svoje središte Cuzcatlán kada se formiraj u kao poseban narod, Pipili. Osnivaju dvije glavne federativne države, podijeljene na više manjih 'kneževina' (poglavištava).
Dolaskom Španjolaca u 16. stoljeću oni 1524. i 1525. ratuju sa armadom Pedra de Alvarada, ali su 1525 i poraženi. Pipili će u narednim periodima biti podvrgnuti kulturnoj i jezičnoj asimilaciji. U suvremenom Salvadoru Pipili čine stanovništvo seljaka bezemljaša i nadničara. Danas etnički broje oko 200,000 duša, poglavito u distriktu Sonsonate, ali tek oko 20 govornika još se služi materinskim jezikom. Svoj jezik nazivaju naawat.
Literatura
- Castaneda Paganini, Ricardo (1959). La cultura toltecapipil de Guatemala. Guatemala City: Editorial del Ministerio de Educación Publica.
- Fowler, William R., Jr. (1985). "Ethnohistoric Sources on the Pipil-Nicarao of Central America: A Critical Analysis." Ethnohistory 32(1): 37-62.
- Fowler, William R., Jr. (1989a). The Cultural Evolution of Ancient Nahua Civilizations: The Pipil-Nicarao of Central America. Norman: University of Oklahoma Press.