Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Danilo Pejović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 69295 od 28. kolovoz 2021. u 22:44 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Danilo Pejović (Ludbreg, 6. ožujka 1928. - Zagreb, 4. listopada 2007.), hrvatski filozof.

Životopis

Diplomirao je godine 1953. godine filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1958. godine je doktorirao. Od 1956. djeluje u Odsjeku za filozofiju matičnoga Fakulteta, od 1971. kao redoviti profesor estetike i povijesti filozofije.

Primarni interes: povijest filozofije, ontologija, estetika, filozofija jezika. Vodio jepostdiplomski studij, predavao na IUC u Dubrovniku, u Austriji, Švicarskoj, Italiji,Engleskoj, SSSR-u, ČSR, Bugarskoj, Rumunjskoj i Indiji, a kao gostujući profesor u Münchenu i Parizu. Sudjelovao je na međunarodnim skupovima. Objavio deset knjiga. Primio dvije Matičine nagrade (1967., 1970.. Spomen-medalju Sveučilišta u Zagrebu (1998.). Inozemni je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Godine 2002. postao je dobitnik nagrade za životno djelo.

Godine 1999. izabran je u počasno zvanje profesor emeritus na Odsjeku za filozofiju gdje je djelovao u okviru poslijediplomskog studija.

Djela

  • Francuska prosvjetiteljska filozofija, MH, Zagreb 1957. 4. izd. 1983.
  • Realni svijet. Temelji ontologije Nikolaja Hartmana, NOLIT, Beograd 1960.
  • Protiv struje, Mladost, Zagreb 1965.
  • Suvremena filozofija zapada, MH, Zagreb,1967., 4.izd. 1983.
  • Sistem i egzistencija. Um i neum u suvremenoj filozofiji, Zora, Zagreb 1970.
  • Nova filozofija umjetnosti. Antologija tekstova. Odabrao i predgovor napisao D. P., Zagreb 1972.
  • Hermeneutika, znanost i praktična filozofija, Logos, Sarajevo 1982. (1984.)
  • Duh i sloboda. Ogledi i rasprave, Biblioteka Filozofska istraživanja, knj. 54, Zagreb 1992.
  • Oproštaj od moderne, MH, Dubrovnik 1993.
  • Suvremena filozofija Zapada, dopunjeno izdanje, MH, Zagreb. 1999.
  • Veliki učitelji mišljenja, Ljevak, Zagreb 2002.


Bibliografija obuhvaća preko 150 bibliografskih jedinica u stručnim, znanstveni, filozofskim i književnim časopisima, zbornicima i novinama (članci, studije, prikazi, rasprave). Prijevodi i redakture prijevoda filozofskih tekstova s njemačkog, engleskog i francuskog jezika od novoga vijeka do danas, te redaktura prijevoda Aristotela.

Izvor