Mediji

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 6620 od 13. srpnja 2021. u 00:48 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Sredstva društvenog priopćavanja odnosno mediji, također i priopćajnice[1] je složen pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva. Prema Zakonu o medijima iz 2003. godine, mediji su: novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroničke publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja ured­nički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike. Mediji nisu knjige, udžbenici, bilteni, katalozi ili drugi nositelji objavljivanja informacija koji su namijenjeni is­klju­čivo obrazovnom, znanstvenom i kulturnom procesu, ogla­ša­vanju, poslovnoj komunikaciji, unutarnjem radu trgovačkih druš­tava, zavoda i ustanova, udruga, političkih stranaka, vjerskih i ostalih organizacija, školska glasila, "Narodne novine" Republike Hrvatske, službena glasila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostala službena priopćenja, plakati, letci, prospekti i transparenti, te video stranice bez žive slike i druge besplatne obavijesti, osim ako Zakonom nije drukčije propisano. Prve novine u Hrvatskoj, Ephemerides Zagrabienses, tiskane su u Zagrebu 1771. na latinskom jeziku, a prve novine na hrvatskom, Kraljski Dalmatin, pokrenute su 1806. u Zadru (istodobno su izlazile i na talijanskom).[2]

Pojam

Pod medijem kao elementom komunikacije treba podrazumijevati svako sredstvo čijim se djelovanjem ostvaruje komuniciranje, čije su pretpostavke, motivi, sadržaj, efekti i posljedice u manjoj ili većoj mjeri određeni samim medijem.

Vrste medija

Najšira podjela je prema načinu distribucije:

  • Tiskani mediji (tiskovine) jesu novine i druga povremena izdanja koja izlaze u razmacima od najviše šest mjeseci, a u nakladi većoj od 500 primjeraka. Tiskano djelo koje izlazi povremeno u nakladi manjoj od 500 primjeraka smatra se tiskom ako je namijenjeno raspačavanju.[3]
  • Elektronički mediji (televizija, radio i internetski portali)

Povijest

Teorija

Utjecaj na društvo

Mediji imaju velik utjecaj u društvu,uvelike služe povezivanju svijeta. Razvitkom tehnologije lakše i brže prenose vijesti diljem Zemlje a u budućnosti čak i dalje, te na taj način omogućavaju vam lakši pristup željenim informacijama. Svi imaju pravo na informacije i slobodu govora što je od iznimne važnosti. No, često mediji imaju negativni utjecaj na društvo, posebice na djecu , koja su izložena neprimjerenim sadržajima te to uvelike utječe na njihovo ponašanje. Posljednjih godina sve češća je televizijska ovisnost što rezultira prekomjernim gledanjem televizije.

Mediji u Hrvatskoj

Izvori

  1. Mario Grčević: Instrumental imenica i-vrste na -st u suvremenome hrvatskome književnom jeziku Jezik, g. 54., br. 1/2007.. str. 15.
    "...istražio sam na temelju računalnoga korpusa koji obuhvaća 220 milijuna riječi iz sljedećih priopćajnica: Vjesnik... Slobodna Dalmacija... Narodne novine... Večernji list... HRT"
  2. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306926.html
  3. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306926.html