Mastiona
Mastiona, mastionica, tintorija, bojadisaona[1] je obrtnička radnja u kojoj se boja (masti) sukno. [2]
U hrvatskim krajevima pod Mletačkom Republikom u srednjem i novom vijeku su imale veliku gospodarsku važnost za središnju državnu vlast, jer su donosile zaradu Mletačkoj Republici, ali i samoj pokrajini Dalmaciji. Gradovi u kojima je mastioničarstvo bilo razvijeno su Split, Kaštela, Trogir i Šibenik. Budući da su bile takmacima mastionicama u Mletcima, neke od njih su dokinute, ali su i obnovljene, poput onih u Šibeniku i Zadru te nove uspostavljene, poput Skradina i Šibenika. Da bi od otvaranja konkurentskih mastionica središnja mletačka vlast i grad Mletci imali nekake koristi, mletački senat je običavao uvjetovati otvaranje novih mastiona davanjem doprinosa zadanim novčanim iznosom u određenom broju godina, a koji su isplaćivale te radionice.[2]
Naziv za obrtnika koji radi u ovoj radnji su tintor, tentor, tangar, mastioničar i sl.[3]
Izvori
- ↑ Silvio Braica: Silvio Braica - Pojmovnik hrvatske etnografije i etnologije. Ethnologica dalmatica. sv. 8 Split 1999., str. 57
- ↑ 2,0 2,1 Ema Jakovljević, Helena Peričić: Gospodarstvo grada Šibenika u radovima povjesničara i arhivista Šime Tome Peričića. Vjesnik dalmatinskih arhiva : Izvori i prilozi za povijest Dalmacije, sv. 1 br. 1, 2020., 272.-273.
- ↑ Mario-Nepo Kuzmanić: Splitski građani: prezime i etnos (I. dio) . Mogućnosti br 7-9 / srpanj — rujan 2013. Književni krug Split. str. 134.
Vanjske poveznice
- Parna bojadisaona, praona i kemična čistionica M.Domić-Split. Collegium Split kroz povijest na Facebooku. 31. kolovoza 2025.