Sviščev dan
Sviščev dan je pučki blagdan i sezonski običaj južnoslavenskih krajeva, vezan uz prijelaz zimskog razdoblja prema proljetnom buđenju prirode. U narodnoj tradiciji obilježava se početkom veljače, najčešće 2. veljače, a povezuje se s vjerovanjem da se u to doba „budi svišč“ — simbolična životinja ili duh zime čiji se izlazak smatra znakom nadolazeće promjene vremena.
Običaj je dio šireg slavenskog ciklusa zimskih i predproljetnih svetkovina, u kojima se isprepliću predkršćanski elementi, agrarni ritmovi i kasniji kršćanski kalendarski slojevi.
Etimologija
Naziv svišč u slavenskim jezicima povezuje se s:
- zviždanjem vjetra
- zviždukom životinje (često se tumači kao puh, vjeverica ili mitsko biće)
- simboličnim „zviždukom“ kojim se najavljuje kraj zime
U nekim krajevima svišč je zamišljen kao duh zime koji izlazi iz skrovišta kako bi „oslušnuo“ vrijeme.
Običaji i vjerovanja
Promatranje vremena
Najrašireniji element Sviščeva dana jest promatranje vremena. Ako je dan sunčan, vjerovalo se da će se zima produžiti; ako je oblačan, proljeće će stići ranije.
Ovaj motiv ima paralele u drugim europskim tradicijama, uključujući germanske i keltske običaje, te je najpoznatiji u sjevernoameričkoj varijanti kao Groundhog Day.
Buđenje prirode
U nekim krajevima vjerovalo se da se na Sviščev dan:
- „budi zemlja“
- „pomiče sok u drveću“
- „prvi put oglašavaju ptice proljetnice“
Kućni i gospodarski običaji
U seoskim sredinama dan je bio povezan s:
- pregledom zimskih zaliha
- prvim pripremama za proljetne radove
- zaštitnim obredima za stoku
Povezanost s kršćanskim kalendarom
Sviščev dan često se preklapa s blagdanom Svijećnice (2. veljače), što je dovelo do miješanja običaja. U mnogim krajevima narodni običaji Sviščeva dana preživjeli su unutar kršćanskog okvira, osobito u obredima blagoslova svijeća i zaziva zaštite doma.
Regionalne varijante
- Slovenija: sviščev dan / sviščevje, naglasak na vremenskim predznacima
- Hrvatska (sjever i zapad): sviščev dan, sviščevje, često vezano uz pučke prognoze
- Istočna i južna Hrvatska: rjeđe zabilježeno, ali postoje analogni običaji vezani uz Svijećnicu
- Bosna i Hercegovina / Srbija: pojavljuju se srodni običaji, ali pod drugim nazivima
Usporedbe s drugim europskim običajima
Sviščev dan pripada široj skupini europskih predproljetnih običaja:
- Imbolc (keltska tradicija)
- Lichtmess (njemački prostori)
- Groundhog Day (SAD i Kanada)
Svi dijele zajednički motiv: proricanje trajanja zime.
U kulturi
Sviščev dan pojavljuje se u:
- etnografskim zapisima 19. i 20. stoljeća
- narodnim poslovicama o vremenu
- suvremenim folklornim rekonstrukcijama i lokalnim manifestacijama
Reference
- Kuret, N.: Praznično leto Slovencev, Ljubljana, 1989.
- Čapo Žmegač, J.: “Narodni običaji prijelaza godišnjih doba”, Etnološka tribina, 1994.
- Belaj, V.: Hod kroz godinu: mitska pozadina hrvatskih narodnih običaja, Zagreb, 1998.
- “Weather Lore and Candlemas Traditions”, Journal of Folk Belief Studies, 1976.
- “Groundhog Day and European Weather Prognostics”, Folklore, 2003.