1848.

◄ | 18. stoljeće | 19. stoljeće | 20. stoljeće | ►
◄ | 1810-ih | 1820-ih | 1830-ih | 1840-ih | 1850-ih | 1860-ih | 1870-ih | ►
◄◄ | ◄ | 1845. | 1846. | 1847. | 1848. | 1849. | 1850. | 1851. | ► | ►►

---

Arheologija • Arhitektura • Astronomija • Biologija • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Novinstvo • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Šport • Znanost • Željeznički promet

Događaji

• 2. veljače – Kraj Američko-meksičkog rata
• 13. ožujka – Revolucija u Beču
• 15. ožujka – Revolucija u Pešti
• 25. ožujka – donijeto je Zahtijevanja naroda
• 5. lipnja – Josip Jelačić otvara u Zagrebu Hrvatski Sabor koji su bečki dvor i ugarska vlada zabranili. Svečano je ustoličen za hrvatskog bana. Tom prigodom prvi je put službeno upotrijebljena hrvatska trobojnica.
• 11. rujna — Hrvatski ban Josip Jelačić prešao Dravu i krenuo u rat protiv Mađarske. Proglasio je ujedinjenje Međimurja s Hrvatskom.
• Travnički sabor u BiH. Po nalogu Visoke Porte, da bi se ublažio narasli pritisak prema seljacima, osmanske vlasti u BiH na čelu s bosanskim vezirom Tahir-pašom predlažu ukidanje beglučenja ili kuluka (javne tlake, kojom su zemljišni

posjednici begovi prekomjerno iskorištavali raju kao radnu snagu koja je besplatno radila na njihovim posjedima). Kao nadomjestak, Tahir-paša predložio je veća davanja, odnosno plaćanje trećine od sveg proizvoda sa zemlje. Htio je time izjednačiti davanja u svim dijelovima BiH. Nepravedni nameti (smrtnica, pirovina ili svadbarina i beglučenje), postojali su u nekim dijelovima Bosne, poput Posavine, Podrinja i Krajina, dok toga nije bilo u srednjoj Bosni. Za uvođenje trećine bili su nuslimanski posjednici i veleposjednici te očigledno potkupljeni po muslimanima pravoslavni predstavnik sarajevski mitropolit Ignjatije, a protiv su bili samo predstavnici katolika: gvardijani iz triju samostana: fojničkoga, kreševskoga i sutješkoga fra Martin Nedić.

Rođenja

• 31. svibnja – Vatroslav Kolander, hrvatski orguljaš i skladatelj († 1912.)
• 7. lipnja – Paul Gauguin, francuski slikar i grafičar († 1903.)
• 28. kolovoza – Ivan Mušković, gradišćanskohrvatski pisac i pjesnik († 1930.)
• 1. listopada – Milan Amruš, hrvatski liječnik i političar († 1919.)
• 23. listopada – Vjekoslav Spinčić, hrvatski političar († 1933.)
• 8. studenog – Gottlob Frege, njemački matematičar i fizičar († 1925.)
• 27. studenog – Maximilian von Prittwitz, njemački general († 1917.)
• 6. prosinca – Johann Palisa, austrijski astronom († 1925.)
• 24. prosinca – Ivan Musić, hrvatski katolički svećenik († 1888.)

Smrti

• 23. veljače – John Quincy Adams, 6. predsjednik SAD-a (* 1767.)
• 8. travnja – Gaetano Donizetti, talijanski skladatelj (* 1797.)
• 7. kolovoza – Jöns Jakob Berzelius, švedski kemičar (* 1779.)
• 19. prosinca – Emily Brontë, književnica (* 1818.)
• 26. prosinca – George Stephenson, engleski inženjer i izumitelj (* 1781.)

Vanjske poveznice

Datoteka:Commons-logo.svg

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 1848.