Nikola Albaneže (29. kolovoza 1960. — Zagreb, 3. siječnja 2022.)[1], hrvatski muzealac i kustos, povjesničar umjetnosti, likovni kritičar i muzeolog, veliki poznavatelj i zagovaratelj karlovačke likovne baštine i suvremenog likovnog stvarateljstva.[2]
Životopis
Rodio se je 1960. godine. Studirao je povijest umjetnosti i ruski jezik i književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Još kao student uključio se je u likovnu stručnu problematiku i suvremenu stvaralačku produkciju u multimedijalnoj likovnoj sceni. 1985. je išao u Moskvu na Sveučilište imena Lomonosova na studijski semestar za predavače ruskog jezika. U Zagrebu je također išao na dodiplomski studij muzeologije i potom poslijediplomski studij informacijskih znanosti pod naslovom Organizacija znanja i teorija kulturne baštine s usmjerenjem iz muzeologije.[1]
Radio je u Gradskom muzeju Karlovca od do 2000. kao kustos odjela kulturne povijesti i voditelj Galerije Vjekoslav Karas. Uz ostale voditelje muzejskih odjela je 1996. realizirao otvaranje stalnog muzejskog postava, aktualna i danas. Priredio je tridesetak izložaba, kojima se afirmiralo likovno stvarateljstvo mlađih karlovačkih autora. Ističe se izložba Generacija 90-ih (karlovački auktori čiji su radovi izloženi su Mladen Bolfek, Ivana Maradin, Aleksandra Podrebarac, Alfred Krupa, Aleksandra Goreta, Edita Matan, Irena Kečkeš i Aleksandra Škrtić, retrospektivne izložbe karlovačkih likovnih umjetnika kao što su Blaž Ćuk, Kruno Zubčić (u suradnji sa Stankom Špoljarićem), Višnja Ercegović, Vjekoslav Karas, Ljudevit Šestić, Božidar Crnec, Alfred Krupa, izložba Karlovac u djelima karlovačkih umjetnika kojom se obnovila tradicija godišnjih izložbenih predstavljanja karlovačkih likovnih umjetnika. Pripremio je likovnu manifestaciju 1. Hrvatski triennale akvarela 1998.. I nakon što je prestao raditi u karlovačkom Gradskom muzeju, ostao je u svezi s Karlovcem. Bio je osam godina izbornikom manifestacije Zimske likovne kolonije (ZILIK) u organizaciji Centra za pružanje usluga u zajednici Vladimir Nazor.[2][1]
Sljedeće radno mjesto nakon Gradskog muzeja Karlovac bio je Kabinet grafike HAZU[2], u Art magazinu Konturi[3] i istoimenoj dražbarskoj kući te u neprofitnoj ustanovi Academia Cravatica te koncipirao autorski projekt Muzej kravata. Bio je vanjski suradnik zagrebačkog Filozofskoga fakulteta u svojstvu kojeg je predavao kolegij Muzejske izložbe na Katedri za Muzeologiju Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti. U Zagrebu je također bio gostom predavačem na Akademiji likovnih umjetnosti predavajući Muzeologiju te na Sveučilištu u Štajerskom Gradcu (Grazu). [2][1]
Od 2021. upraviteljem je Strossmayerove galerije starih majstora HAZU-a.[2] Nastavio je biti kustosom i auktor koncepcija na manifestacijama, kao što je 3. Hrvatski trijenale crteža], 52. Zagrebački salon (posvećen primijenjenoj umjetnosti) naslova (Ne)primjenjivost primijenjenih umjetnosti, 5. Međunarodni trijenale autoportreta naslova Ja – između zbilje i imaginacije. Radio je na retrospektivnim izložbama Vjekoslava Karasa, Ljudevita Šestića i Zlatka Price. Muzeološki je obradio dio Zbirke Kovačić – donaciju Gradu Zagrebu hrvatskih umjetnica rođenih u 19. stoljeću. [2][1][4]
Predsjedavao je Studijskom sekcijom ULUPUH-a u dvama mandatima. [2] Članom AICA-e (Međunarodno udruženje likovnih kritičara).[1]
Djela
- predgovori u katalozima za izložbe
- članci, osvrti i recenzije u časopisima kao što su: Informatica Museologica, Kvartal, Kontura, Muzeologija, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, Svjetlo, Vijenac. Radovi su bili na temu muzeološkoj problematici, povijesti likovne umjenosti, terorije likovnih umjetnosti, tržištu umjetnina, interpretaciji kulturne baštine i dr.
- likovne monografije:
Kruno Bošnjak, Željko Brguljan, Marijan Bušić, Mihovil Krušlin, Tihomir Lončar, Velibor Mačukatin, Zlatko Prica (uz grupu autora), Josip Roca, Ljudevit Šestić, Ivica Šiško, Vesna Šojat, Petar Ujević, Povijest hrvatskoga crteža i druge.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Umro Nikola Albaneže, upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora HAZU . HAZU. 4. siječnja 2022. Pristupljeno 28. prosinca 2025.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 Antonija Škrtić: Nikola Albaneže (29. 8. 1960.-3. 1. 2022.). Aktiviraj Karlovac! 4. siječnja 2022. Pristupljeno 26. kolovoza 2025.
- ↑ Art magazin Kontura. (NSK). Pristupljeno 26. kolovoza 2025.
- ↑ Preminuo Nikola Albaneže. HDLU. 4. siječnja 2022. Pristupljeno 28. prosinca 2025.