Toggle menu
242 tis.
116
19
636,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ivan Šakić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 634997 od 12. prosinac 2025. u 02:19 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Ivan Josip Šakić'''<ref>[https://www.geni.com/people/Ivan-%C5%A0aki%C4%87/6000000070090863944 ''Ivan Josip Šakić'']. Geni.com. Ažurirano 20. svibnja 2023. Pristupljeno 12. prosinca 2025.</ref> (Split, 16. ožujka 1885.31. ožujka 1971.), hrvatski arhitekt, građevinski poduzetnik i jedan od osnivača splitskog Hajduka. == Životopis == Rodio se je u splitskoj starijoj težačkoj obitelji....«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Ivan Josip Šakić[1] (Split, 16. ožujka 1885.31. ožujka 1971.), hrvatski arhitekt, građevinski poduzetnik i jedan od osnivača splitskog Hajduka.

Životopis

Rodio se je u splitskoj starijoj težačkoj obitelji. Školovao se je u Pragu u Češkoj za arhitekta. Nakon diplomiranja, bio je jedan od prvih Splićana inženjera uopće. Borio se je za razvitak Splita, za suvremene koncepcije industrijskog napredovanja te za povezivanje Splita sa zaleđem. Kao mladi inženjer vodio je gradnju ceste. S 24 godine vodio je gradnju dionice ObrovacGračac. Skupa s L. Ivaniševićem, Fabijanom Kaliternom i Lucijanom Stellom donio prvu nogometnu loptu i Split, i s njima u kavani Troccoli ispisali pravila i molbu na osnivanje kluba. Kao član Primorskog poduzeća gradio željezničku prugu KninPribudić kojom će poslije (1925.) stići u Split prvi vlak iz Zagreba. Građevinarski opus čine mu brojne velike građevine, od kojih se ističu tvornice cementa.[2] Od 1920. radio u tvrtci koju je osnovao zajedno s inženjerima Ivanom Šakićem i Vladimirom Šorom.

Izvori

  1. Ivan Josip Šakić. Geni.com. Ažurirano 20. svibnja 2023. Pristupljeno 12. prosinca 2025.
  2. In memoriam 1971., izrezak iz novina. Profil Hajduk kroz povijest na Facebooku. 16. ožujka 2025. Pristupljeno 12. prosinca 2025.