Argentinsko-čileanska granica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 632558 od 28. studeni 2025. u 23:43 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir granica | name = Argentinsko-čileanska granica | image = Argentina Chile Locator.svg | alt = | caption = {{legenda lijevo|#E3801C|Čile}}{{legenda lijevo|#008000|Argentina}} | territory1 = {{Z+X|ARG}} | territory2 = {{Z+X|ČIL}} | length = 5308 | enclaves = | established = 1811. - 1819. | establishedreason =...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Argentinsko-čileanska granica
Datoteka:Argentina Chile Locator.svg
Osobine
EntitetiPogreška pri izradbi sličice: Argentina
Datoteka:Flag of Chile.svg Čile
Duljina5308 km
Povijest
Formirana1811. - 1819.
Sadašnje stanje od18. prosinca 1998.
Datoteka:Frontière Chili-Argentine Décembre 2007 - Courbes.jpg
Cesta u graničnom području između Santiaga i Mendoze.
Datoteka:HITO XXIV.jpg
Granični marker (hito XXIV) na Ognjenoj Zemlji
Zemljovid prikazuje trenutnu granicu u Južnopatagonskom ledenom polju, dio B još nije definiran.

Argentinsko-čileanska granica je najduža međunarodna granica Južne Amerike i treća najduža u svijetu nakon američko-kanadske granice i kazahstansko-ruske granice. Duga je 5308 km,[1] odvaja Argentinu od Čilea duž Anda i na otočju Ognjena zemlja. Međutim, postoje neki granični sporovi, osobito oko Južnopatagonskog ledenog polja. To je najduža granica obiju zemalja, nadmašujući argentinsko-paragvajsku i bolivijsko-čileansku granicu, druge najveće granice Argentine odnosno Čilea.

Opis

Predložak:Argentinsko-čileanska granica/Routemap Sjeverni kraj granice je tromeđa na kojoj se ova granica susreće sa argentinsko-bolivijskom i bolivijsko-čileanskom granicom na sušnoj visoravni Puna de Atacama. Granica se proteže prema jugu sve do mora na mjestu gdje se Magellanov prolaz susreće s Atlantskim oceanom. Južnije granica na Isla Grande de Tierra del Fuego slijedi meridijan koji dijeli otok na dva dijela. Ova granica doseže more u kanalu Beagle nekoliko kilometara jugozapadno od argentinskog grada Ushuaije.

U studenom 1984. južno granično područje konačno je uspostavljeno nakon dugih pregovora i posredovanja Ivana Pavla II. Ugovorom o miru i prijateljstvu iz 1984. između Čilea i Argentine, trajnim ugovorom, koji su u Vatikanu potpisali predstavnici obiju zemalja.

Dana 16. prosinca 1998. potpisan je sporazum između Argentine i Čilea kako bi se redefinirala granična linija između planine Fitz Roy i planine Mount Daudet i okončao povijesni spor. Međutim, zemlje se nisu složile oko dionice između planine Fitz Roy i planine Mount Murallón, pa granica još uvijek nije do kraja definirana. Čile na svojim kartama prikazuje ovaj spor, dok Argentina prikazuje svoje teritorijalne zahtjeve od prije 1998., ne slijedeći novu granicu između Murallóna i Daudeta iz sporazuma, niti naznačujući dio koji je još uvijek neriješen.

Preklapajuća argentinska i čileanska antarktička prava na Antarktiku (1946. – danas).

Teritorijalni zahtjevi Argentine i Čilea nad Antarktikom djelomično se preklapaju. Čile za sebe polaže pravo na Čileanski antarktički teritorij, koji je uključen u Regiju Magallanes i Čileanski Antarktik, dok Argentina polaže pravo na Argentinski Antarktik, čiji je teritorij dio pokrajine Tierra del Fuego, Antarktika i Južnoatlantski otoci.

Obje zemlje priznaju međusobne teritorije koji se ne preklapaju s njihovima, kako je propisano protokolima iz 1947., 1948., 1964., 1971. i 1978.[2]

Obje zemlje imaju područja do kojih se može doći cestom samo kroz drugu zemlju. Pristup Regiji Magallanes u Čileu zahtijeva oko 1400 km dugu vožnju kroz Argentinu, ako se vozi iz sjevernijih dijelova Čilea. Pristup argentinskoj pokrajini Tierra del Fuego zahtijeva 220 km vožnje kroz Čile od najbližeg drugog dijela Argentine.

Spor oko proširenog epikontinentalnog pojasa

Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (Predložak:Eng., UNCLOS) od 30. travnja 1982., koja je stupila na snagu 16. studenog 1994., uspostavila je režim kontinentalnog pojasa u dijelu VI (članci 76. do 85.), definirajući u članku 76. stavku 1. što se podrazumijeva pod kontinentalnim pojasom.

Zemljovid spora.

Argentina je ratificirala konvenciju 12. siječnja 1995., a za zemlju je stupila na snagu 31. prosinca 1995.

Dana 25. kolovoza 1997. Čile je potpisao i ratificirao Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, a ona je za zemlju stupila na snagu 24. rujna 1997.[3]

Argentina je 2009. godine podnijela prezentaciju Komisiji Ujedinjenih naroda o granicama kontinentalnog pojasa, koju je UNCLOS prihvatio 2016. godine.[4] Karta u podnesku uključivala je sporne teritorije s Ujedinjenim Kraljevstvom, kao što su Falklandski otoci, Južna Georgia i otočje Južni Sandwich, područje u obliku polumjeseca južno od argentinskog teritorijalnog mora kako je definirano u ugovoru s Čileom iz 1984.[5] Čile je također polagao pravo na ovo područje kao dio svog sadašnjeg mora,[6] i more koje okružuje Antarktički poluotok, na koje pravo polažu sve tri prethodno spomenute zemlje.[7] Iste godine, 8. svibnja, Čile je podnio svoje preliminarno izvješće Komisiji Ujedinjenih naroda o granicama kontinentalnog pojasa.[8][9][10]

Argentinski Zastupnički dom je 2020. godine jednoglasno odobrio vanjsku granicu argentinskog kontinentalnog pojasa Zakonom 27.557.[11]

Iste godine, 21. prosinca, Čile je Komisiji Ujedinjenih naroda za granice kontinentalnog pojasa podnio djelomično izvješće o proširenom kontinentalnom pojasu na Uskršnjem otoku i u Salas y Gómezu.[12][13]

Godine 2021. čileanski predsjednik Sebastián Piñera potpisao je Vrhovni dekret br. 95, kojim je kontinentalni prag istočno od meridijana 67º 16' 0 označen kao dio čileanskog kontinentalnog praga (ne proširenog) projiciranog s otočja Diego Ramírez, a također je iznio zahtjev za područjem oblika polumjeseca kojeg Argentina smatra dijelom svog proširenja postignutog prema načelu proširenog kontinentalnog praga.[14][15][16] To se odrazilo na grafikonu Hidrografske i oceanografske službe Čileanske mornarice (špa. Servicio Hidrográfico y Oceanográfico de la Armada de Chile, SHOA) br. 8[17] i potaknulo odgovor argentinskog Ministarstva vanjskih poslova na čileansku mjeru.[18][19][20][21][22][23][24][25]

U veljači 2022. Čile je podnio svoju drugu djelomičnu prezentaciju u vezi sa zapadnim kontinentalnim šelfom Čileanskog Antarktičkog teritorija.[26][27] U kolovozu iste godine Čile je usmeno predstavio oba djelomična podneska tijekom 55. sjednice Komisije za granice kontinentalnog šelfa u Ujedinjenim narodima u New Yorku.[28][29]

Čile je 2023. godine, putem SHOA-e, stavio na raspolaganje ilustrativni grafikon koji prikazuje sva pomorska područja na koja ta zemlja polaže pravo, što je Argentina ponovno odbila.[30][31][32][33]

U srpnju 2023. godine, Međunarodni sud pravde presudio je o prioritetu kontinentalnog pojasa nad proširenim kontinentalnim pojasom u slučaju teritorijalnog i pomorskog spora između Kolumbije i Nikaragve.[34]

Povezani članci

Izvori

  1. ↑ Instituto Nacional de Estadística y Censos.
  2. ↑ Pablo Rodríguez Márquez. https://anepe.cl/wp-content/uploads/2020/10/LIBRO-ANEPE-18.pdf.
  3. ↑ Proyecto Plataforma Continental de Chile. Government of Chile 0. 2023 0. Pristupljeno October 21, 2024.
  4. ↑ Argentina presents territorial claim. BBC 0. April 21, 2009 0. Pristupljeno October 18, 2024.
  5. ↑ Crescent beyond point F of the 1984 Treaty of Peace and Friendship: new maritime dispute with Argentina. El Mostrador 0. March 23, 2023 0. Pristupljeno October 18, 2024.
  6. ↑ The Presential Sea of Chile. Its current challenge. Revista Marina 0. March 2001 0.
  7. ↑
    • Nepoznat parametar: doi-access
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar access-date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  8. ↑ Información Preliminar Indicativa de los límites exteriores de la Plataforma Continental y una descripción del estado de preparación y de la fecha prevista de envío de la presentación a la Comisión de Límites de la Plataforma Continental. Government of Chile 0. May 2009 0. Pristupljeno October 21, 2024.
  9. ↑ New limits dispute arises between Chile and Argentina. Merco Press 0. 30 August 2021 0. Pristupljeno 23 October 2024.
  10. ↑ Argentina/Chile continental shelf dispute: "beware about arousing nationalism in electoral processes". Merco Press 0. 7 September 2021 0. Pristupljeno 23 October 2024.
  11. ↑ Deputies approved two laws to strengthen sovereignty over the Malvinas. Página/12 0. 5 August 2020 0. Pristupljeno 17 October 2024.
  12. ↑ Chile seeks to define the Continental Shelf of the province of Easter Island. La Prensa Austral 0. June 16, 2024 0. Pristupljeno November 21, 2024.
  13. ↑ The extended continental shelf around Easter Island and Salas y Gómez. Revista Marina 0. October 27, 2020 0. Pristupljeno November 21, 2024.
  14. ↑ Piñera: "What Chile is doing is exercising its right and declaring its continental shelf". T13 0. 29 August 2021 0. Pristupljeno 17 October 2024.
  15. ↑ Chile will ask the UN to recognize its maritime platform extension, which is already causing conflict with Argentina. Infobae 0. 16 December 2021 0. Pristupljeno 17 October 2024.
  16. ↑ Diplomatic conflict between Argentina and Chile over the Continental Shelf. Ministry of Agriculture, Fisheries and Food (Spain) 0. 14 September 2021 0. Pristupljeno 17 October 2024.
  17. ↑ Southern Patagonian Ice Field and SHOA Chart No. 8. InfoGate 0. 3 September 2021 0. Pristupljeno 15 December 2023.
  18. ↑ After decrees: Argentina accuses Chile of trying to "appropriate" the southern continental shelf. T13 0. 28 August 2021 0. Pristupljeno 17 October 2024.
  19. ↑ Argentina claims Chile over an area it does not yet own. Revista Puerto 0. 30 August 2021 0. Pristupljeno 17 October 2024.
  20. ↑ Foreign Minister Allamand states that "it seems unnecessary to engage in further public debate" with Argentina over the continental shelf. Emol 0. September 2, 2021 0. Pristupljeno October 17, 2024.
  21. ↑ Solá rejected the document signed by the PRO on the continental shelf: "They deny our rights," he said. Realidad Sanmartinense 0. August 31, 2021 0. Pristupljeno October 17, 2024.
  22. ↑ Chile vs. Argentina por la plataforma continental en el Mar Austral: perspectivas. La Capital de Mar del Plata 0. October 5, 2021 0. Pristupljeno October 18, 2024.
  23. ↑ Plataforma continental chilena en el mar de la zona austral, un interés esencial del Estado. CEP Chile 0. January 28, 2023 0. Pristupljeno October 18, 2024.
  24. ↑ Chile and Argentina agree to discuss ongoing continental shelf differences south of Cape Horn. Merco Press 0. 30 August 2021 0. Pristupljeno 23 October 2024.
  25. ↑ Argentina sends Chile diplomatic note rejecting their "expansive vocation". Merco Press 0. 7 September 2021 0. Pristupljeno 23 October 2024.
  26. ↑ Plataforma Continental Occidental del Territorio Chileno Antártico. National Committee for the Continental Shelf - Chile 0. February 28, 2022 0. Pristupljeno October 21, 2024.
  27. ↑ Chile to present the extended continental shelf west of Antarctica to the UN. Info Defensa 0. December 16, 2021 0. Pristupljeno October 17, 2024.
  28. ↑ Chile realiza sus presentaciones orales de Plataforma Continental extendida de Isla de Pascua y Antártica a la Comisión de Límites de la Plataforma Continental en Naciones Unidas. DIFROL 0. August 10, 2022 0. Pristupljeno October 21, 2024.
  29. ↑ Proyecto Plataforma Continental de Chile. Government of Chile 0. 2023 0. Pristupljeno October 21, 2024.
  30. ↑ SHOA makes available an illustrative graphic of Chilean maritime jurisdiction areas. Armada de Chile 0. August 23, 2023 0. Pristupljeno October 17, 2024.
  31. ↑ Continental shelf: The stance Chile has maintained in response to Argentina's objections and the new frustration over SHOA maps. Emol 0. August 29, 2023 0. Pristupljeno October 17, 2024.
  32. ↑ Argentine Foreign Ministry sends formal complaint to Chile over Navy map including continental shelf. Emol 0. August 29, 2023 0. Pristupljeno October 17, 2024.
  33. ↑ Argentina protesta por mapa con plataforma continental elaborado por Armada de Chile. Nuevo Poder 0. August 29, 2023 0. Pristupljeno October 17, 2024.
  34. ↑ Nueva controversia en el mar de la zona austral. August 31, 2024 0. Pristupljeno October 18, 2024.

Vanjske poveznice

Predložak:Granice Argentine Predložak:Granice Čilea

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Argentinsko-čileanska_granica&oldid=632558"