Klonska sjemenska plantaža je plantažna kultura genetski superiornih stabala. U nasadu su tako uređeni i smješteni za omogućiti intenzivna i obilna proizvodnja genetski superiornog sjemena.[1]
Osnivaju s rametama najboljih jedinki selekcionirane populacije, radi proizvodnje genetski kvalitetnog reprodukcijskog materijala u kategoriji “kvalificiran”.[2]
U Hrvatskoj su takve plantaže Kosovac (hrasta lužnjaka), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Novoj Gradiški, Petkovac (hrasta lužnjaka - Quercus robur L.), Lug (crnog bora - Pinus nigra J. F. Arnold) u GJ[3], Novoselci (hrasta kitnjaka) i dr. Ukupno ih je 2007. bilo 15: Pinus sylvestris - 2, Pinus nigra - 2, Larix europea - 2, Quercus robur - 4, Tilia cordata - 1, Alnus glutinosa - 2, Fraxinus angustifolia - 1, Prunus avium - 1.[4]
U Hrvatskoj se klonske sjemenske plantaže podiže jurve nekoliko desetljeća. Razlog je bio prije svega u znanstvene svrhe radi stjecanja iskustva. Osnivane su kao pokusne sjemenske plantaže na malim površinama. Uglavnom su to bile četinjače, a manje listače. Novije se plantaže utemeljivalo od 1996. do 2006. na većim površinama (od 15 ha do preko 20 ha). Osnovane su plantaže hrasta lužnjaka, poljskog jasena i divlje trešnje, a namjerava se osnivanje plantaža kasnog hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i crnog bora.[4]
Vidi
- Sjemenske sastojine - U Hrvatskoj ih je 2007. bilo 303.[4]
Izvori
- ↑ Littvay, Tibor ; Peric, Zlatko: Stete od voluharica u klonskoj sjemenskoj plantazi obicnog bora (Pinus sylvestris L.) (CROSBI ID 478451). CroRIS. Pristupljeno 22. studenoga 2025.
- ↑ Sara Jurčević: Klonska sjemenska plantaža poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Novoj Gradiški . Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Zagreb. Dabar. 2015. Pristupljeno 22. studenoga 2025.
- ↑ Gospodarskoj jedinici.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 D. Kajba, N. Pavičić, S. Bogdan, I. Katičič: Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača. Šumarski list br. 11–12, CXXXI (2007), 523-528.