Zupci (Bar, Crna Gora)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 630472 od 16. studeni 2025. u 01:27 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (→‎Hrvati u Zupcima)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zupci
Položaj

Zupci na karti Crne Gore
Općina/Grad Bar
Mikroregija Spič
Zemljopisni podaci
Površina km2
Nadmorska visina 503 m
Koordinate 42°07′37″N 19°07′17″E / 42.126907°N 19.121404°E / 42.126907; 19.121404
Stanovništvo
Broj stanovnika (2003.)
Ostalo
Pošta

Zupci su naselje u općini Baru u Crnoj Gori.

Zemljopisni položaj

Povijest

Stanovništvo

Stanovništvo prema popisima: [1]

  • 1948. 362
  • 1953. 334
  • 1961. 310
  • 1971. 297
  • 1981. 251
  • 1991. 186 173
  • 2003. 215 145
  • Ukupno: 139

Hrvati u Zupcima

Hrvati iz Zubaca imaju mentalitet sličan manjim dalmatinskim mjestima, ali ne primorskim koliko naginju mentalitetu koja su u brdu iznad gradova uz primjetni utjecaj i onoga što u Dalmaciji zovu „vlaškim“ ili u Primorju „uskočkim“. U barskom kraju takav mentalitet imaju prigradska naselja, te mjesta i sela bliže Baru (mikroregija Spič: Sutomore, Brca, Šušanj/Sušanj te veća prigradska mjesta i sela Sustaš, Marovići, Bartula, Mirovica i Zaljevo)[2]

Hrvatski govor iz Zubaca je najistočniji hrvatski govor. 2022. je Ilija Vukotić objavio knjigu Zubački zbor koja se bavi tim govorom. Zubački govor sačuvao je odraz praslavenskoga glagola věst? ‘znati’ (usp. rus. vest’ i slov. vedeti), koji je u štokavskim govorima zabilježen u tekstovima hrvatskih pjesnika iz Dubrovnika krajem 15. stoljeća; u njemu je jedina poznata slavenska istovrijednica za romanizam pršut – bedrica. Zubački govor ima osobine koje ga povezuju sa svim arhaičnim primorskim govorima od zapadne Istre do Bara, poput konstrukcija kao što su ako budem odit i ćaše to učinjet. Na govor su utjecali okružje što su se našli na slavensko-romansko-albanskoj tromeđi, velika jezična starina (ponajprije slavenska i romanska), razvidne promjene, prouzročene islamskim osvajačkim pohodima nakon 1571. pa su ostali turcizmi i albanizmi, naknadni utjecaji velikih i tehnološki naprednijih naroda. Posljedica su različiti jezični slojevi, kao što su dalmatski (bistjernja, peča), zapadnoštokavski (kruv i juva), mletački (balota, baul, bira), crkvenoslavenski (lužica), turski (anuma, bilbil, zulufi), albanski (milet, nuno), njemački (bajlag, befel) i t.d.[3][4]

Gospodarstvo

Promet

Kultura

Šport

Poznate osobe

Galerija

Izvori

  1. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. rujan 2005. COBISS-ID 8764176.
  2. Razgovarao Domagoj Vidović, Hrvatsko slovo: Vladimir Marvučić o Hrvatima u Baru. BiramDOBRO. 22. veljače 2019. Pristupljeno 15. studenoga 2025.
  3. HINA: Objavljena knjiga Ilije Vukotića “Zubački zbor” o najistočnijem hrvatskom govoru. Zajednica bokeljskih Hrvata. 4. listopada 2022. Pristupljeno 15. studenoga 2025.
  4. Ilija Vukotić: Zubački zbor, Zupci Production, Bar, 2022. ISBN 9789940886004

Literatura

Vanjske poveznice