Toggle menu
243,1 tis.
110
18
645,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Jura Stubičanec

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 629167 od 7. studeni 2025. u 02:32 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi)
Za druga značenja, pogledajte Juraj Šaban.

Jura Šaban (Karlovac, 27. ožujka 1933.[1]2000.[2]), hrvatski pjesnik, kulturni djelatnik, menadžer u kulturi, glazbeni organizator, tekstopisac zabavne glazbe. Stvarao na kajkavštini pod pseudonimom Jura Stubičanec. Po struci je bio pravnik.[3][1] Ponegdje ga izvori nazivaju Đuro Šaban.

Životopis

Studirao je pravo i po struci je bio pravnik. Bavio se kulturnim projektima i menadžmentom u kulturi. U braku s Ljerkom Njerš, a iz te glazbeničke obitelji onikao je još jedan vrsni glazbenik, sin Antun Tomislav Šaban. Dok mu je sin bio dijete, Jura je bio u slobodnoj profesiji. Premda pravnik, bio je umjetnički nastrojen, bilo kao ljubitelj glazbe, književnosti i inih umjetnosti, bilo kao stvaratelj, pisao je pjesme. U istom je razdoblju bio jedan od najznačajnijih tekstopisaca Krapinskog festivala. 1980-ih je bio organizacijski direktor Animafesta. [3] Obnašao dužnost čelnog povjeka službe za novinstvo na glazbenim, filmskim i inim festivalima. Na području zabavne glazbe aktivan kao tekstopisac od 1970. godine.[1] Skladbe su mu izvedene i na Zagrebačkom festivalu.[4] Stubičanec i Vatroslav Mimica napisali su tekstove za pjesme u glazbi za film Seljačku bunu 1975. i TV serije Anno domini 1573 iz 1979. godine, među njima i puntarsku pjesmu Novi svet se stvara.[5] 1977. su Drago Bahun i Đuro Šaban prijavili Autorskoj agenciji u Zagrebu scenarij ljetnih priredaba u Đurđevcu pod nazivom Đurđevac: legenda i ljeto '77, ističući kapacitet Đurđevca kao središta kulturnih i zabavnih priredaba. [6]

Objavio je zbirke pjesama Popevke 1974. godine, Mi sme tu navek 1993. godine.

Nagrade i priznanja

Dobitnik je brojnih nagrada: [1]

  • Krapinski festival (Mi smo tu navek, Spi, Angeluš, Jabuke su bile zrele, Tak, tak je to)
  • Festival Slavonija (Bundeve i tikve, Ti ćeš doći)
  • Uvršten u Enciklopediju Hrvatskog zagorja[7]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Jura Stubičanec, Rilm.org. Pristupljeno 7. studenoga 2025.
  2. Stubičanec, Jura. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 7.11.2025. <https://hol.lzmk.hr/clanak/stubicanec-jura>.
  3. 3,0 3,1 Davor Hrvoj: Klasični skladatelj i pop pjevači na izletu u jazz . Jazz.hr. 14. siječnja 2021. Pristupljeno 20. veljače 2024.
  4. Izvedene pjesme. 1973.. Zagrebački festival. Pristupljeno 7. studenoga 2025.
  5. Seljačka buna 1573. i Anno domini 1573.. Alfi Kabiljo. Pristupljeno 7. studenoga 2025.
  6. Zorica Vitez: Legenda o Picokima u svjetlu globalne i nacionalne kulturne politike. Narodna umjetnost 44/2, 2007 str. 12.
  7. Predstavljena enciklopedija Hrvatskog zagorja. Krapinsko-zagorska županija. 25. travnja 2017. Pristupljeno 7. studenoga 2025.

Vanjske poveznice