Toggle menu
242,5 tis.
110
18
647,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Katja Radoš-Perković

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 628487 od 4. studeni 2025. u 03:09 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Katja Radoš-Perković''' (Pula, 1973.), hrvatska muzikologica. <ref name=troje/> == Životopis == Rodila se je u Puli. U rodnom je gradu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci diplomirala je talijanistiku i anglistiku. Godinu poslije diplomiranja diplomirala je solopjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Magistrirala je 2004., a doktorirala 2011. godine. Predaje na Katedri za talijansku kn...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Katja Radoš-Perković (Pula, 1973.), hrvatska muzikologica. [1]

Životopis

Rodila se je u Puli. U rodnom je gradu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci diplomirala je talijanistiku i anglistiku. Godinu poslije diplomiranja diplomirala je solopjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Magistrirala je 2004., a doktorirala 2011. godine. Predaje na Katedri za talijansku književnost Odsjeka za talijanistiku Sveučilišta u Zagrebu. Sudionica brojnih znanstvenih skupova u tuzemstvu i inozemstvu. Napisala preko trideset znanstvenih i stručnih radova.[1]

Za djelo Luca Sorgo: Memoriae / Dnevnik Luke Sorkočevića (1781-1782) je dobila Nagradu HAZU, jer njime je hrvatska muzikologija dobila jedinstveni izvor podataka o izravnim kontaktima jednog visokog pripadnika dubrovačke društvene elite s prvim imenima ondašnje bečke i europske glazbene kulture – Metastasijem, Gluckom, Haydnom i drugima. Pridonijela je i široj kulturologiji, općoj historiografiji time što je javnost dobila dobila na uvid jedinstveno djelo dubrovačke i hrvatske baštine. Djelo je je važno i za povijest diplomatike, kao putopisna proza sa Sorkočevićevim bilješkama o njegovu boravku u Beču, Štajerskom Gradcu (Grazu), Celju, Ljubljani i Rijeci.[1]

Nagrade i priznanja

Izvori