Crkva Hrista Carja u Banjoj Luci

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 623910 od 13. rujan 2025. u 23:25 koju je unio Suradnik10 (razgovor | doprinosi)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Crkva Hrista Carja
Pogreška pri izradbi sličice:
Lokacija Banja Luka,
Bosna i Hercegovina
Godine izgradnje 1998.2010.
Renoviran izgradnja u tijeku
Srušen 1944.
Religija grkokatoličanstvo

Crkva Hrista Carja (poznata i kao Plava crkva), vjerski objekt ukrajinskih grkokatolika u Banjoj Luci. U susjedstvu je KŠC Bl. Ivan Merz i rimokatolička Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije.

Povijest

Grkokatolička parohija u Banjoj Luci je osnovana 1910. godine, kada su se Ukrajinci i počeli doseljavati na područje Bosne i Hercegovine. Nisu imali svoje vjerske hramove obratili su se svom mitropolitu Andreju Šeptickom u Ukrajini, koji je posredstvom sebi bliskih svećenika organizirao rad parohija u Bosni i Hercegovini i to u Prnjavoru, Devetinama, Staroj Dubravi, Derventi i Banjoj Luci. Banja Luka je nosila naslov parohije, ali svoje sjedište je imala u Kozarcu, jer nisu imali svoga prostora u Banjoj Luci. Parohija je obuhvaćala područje od Bosanske Gradiške, pa sve do Banje Luke. Godine 1930. kupljeno je zemljište i u Banjoj Luci. To je mjesto gdje se nalazi sadašnja crkva. Prva mala crkva posvećena je 1931. godine, ali ona je 1944. srušena prilikom bombardiranja Banjaluke u Drugom svjetskom ratu. Temelji današnje crkve su postavljeni 1998. godine, a zidarski i ličilački radovi su završeni oko 2010.. Crkva još uvijek nije potpuno izgrađena i mnogo toga treba napraviti, između ostalog oslikavanje unutrašnjosti, ali za vjerske obrede i liturgiju crkva ispunjava one najosnovnije uvjete.

Crkva Hrista Carja je vjerski objekt u sastavu grkokatoličke Križevačke eparhije, koja obuhvaća sve grkokatolike na području Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Križevačka eparhija i Krsturske eparhija u Srbiji danas čine Grkokatoličku Crkvu u Hrvatskoj i Srbiji koja liturgiju obavlja na slavenskom obredu i koristi crkvenoslavenski jezik i pismo ćirilicu.[1]

Izvori

  1. • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

Vanjske poveznice