Nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO) je radioaktivni otpad niske i srednje razine radioaktivnosti.
Opći podatci
U ovaj otpad spada radioaktivni otpad iz nuklearnih elektrana te iskorišteni izvori ionizirajućeg zračenja nastalih primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi, odnosno komunalni radiootpad. Predmeti koji se tu nađu su javljači za požar u uredima, o špricama i dozama za radiomarkere na CT-u, o rukavicama i kombinezonima ljudi koji su radili u bolnicama na postupcima zračenja bolesnika ili koji su davali radioaktivne markere za CT, govorimo o raznim industrijskim izvorima zračenja ili izvorima zračenja iz instituta. Komunalni otpad iz nuklearne elektrane čine kombinezoni, čizme, rukavice, maske, cijevi, pumpe, kabeli, motori, čelik koji je bio izložen zračenju. Ovaj komunalni otpad se ne smije odlagati na odlagalištima običnog komunalnog otpada.[1]
Nuklearno gorivo ne spada u NSRAO. Ono je visokoradioaktivno, mora ga se hladiti na poseban način. Njega se odlaže na posebnu lokaciju, i zbog svoje naravi, bila bi klasificirana kao nuklearno postrojenje.[1]
Zbrinjavanje
Ovu vrstu otpada zbrinjava se tako što ju se odloži u cijevi od inoxa. Cijevi se potom zavaruje i nalije u betonske kocke. Te se kocke odnosno blokovi naslažu jedne na druge u suhom hangaru koji je pod posebnim mjerama osiguranja i zaštitom čuvarske službe.[1]
Takvi hangari nalaze se na pomno izabranim lokacijama. Kad se NSRAO zbrinjava unutar države, nastoji se naći lokaciju za koju je najmanja vjerojatnost potresa, računajući i potrese povratnog perioda od 10.000 godina. Poželjno je da je što je moguće dalje od ikojeg geološkog rasjeda. Okolno tlo odnosno stijenje trebalo bi biti neporozno, pa su zato granitna okružja zahvalna. Da bi se spriječila ikakva mogućnost trovanja voda ikakvim mogućim curenjem iz spremnika, bitno je da na odlagališnoj lokaciji nema podzemnih voda. Glede toksičnosti, odlagalište NSRAO mora biti udaljeno od naselja. Općine na čijem je ozemlju takvo odlagalištu primaju ekološku rentu od države.[1]
U Hrvatskoj je još sredinom 2020-ih bila praksa da se NSRAO zbrinjava unutar ustanova koje su ga proizvele, odnosno institutima, bolnicama ili tvornicama. 2025. se razmatra odlaganje na prostoru bivše vojarne Čerkezovca, u općini Dvoru na Uni, na lokaciji Širokom Osoju.[1]