Perivoj kralja Tomislava

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 622787 od 2. kolovoz 2025. u 05:19 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Stvorena nova stranica sa sadržajem: »mini|Perivoj kralja Tomislava, 2018. '''Perivoj kralja Tomislava''' najveći je i najstariji perivoj u Osijeku. Uređen je 1826. i nalazi se između osječke Tvrđe i Gornjeg grada.<ref name="hrcak">{{cite web |title= Perivoj kralja Tomislava u Osijeku Povijesno-prostorna analiza perivoja od nastanka do 1945. godine, Izvorni znanstveni članak |url= htt...«.)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Datoteka:Perivoj kralja Tomislava.jpg
Perivoj kralja Tomislava, 2018.

Perivoj kralja Tomislava najveći je i najstariji perivoj u Osijeku. Uređen je 1826. i nalazi se između osječke Tvrđe i Gornjeg grada.[1]

U parku se nalazi nekoliko spomenika, među kojima su spomen-lipe s pločom zasađene 1925. u povodu tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva te lipe koju je 1993. za vrijeme Domovinskog rata posadio tadašnji osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić.

Sjeverno od perivoja, uz rijeku Dravu, nalazi se Šetalište kardinala Franje Šepera.

Povijest

Nastanak

Datoteka:Spomen-ploča lipe iz 1925. u Osijeku.jpg
Spomen-ploča lipe iz 1925. Izvorna ploča oštećena je za vrijeme Domovinskoga rata.[2]

Perivoj je uređen 1826. pod imenom Pukovnijski vrt na mjestu gdje su se dotad nalazila tri vrta koje je 1811. dao urediti »pukovnik Volksmann«: Officiers Garten na sjeveru, Garnisons Garten na jugu i Spital Garten na zapadu. Smatra se da su potonja dva vrta služila za uzgoj povrća. Za razliku od toga, Officiers Garten bio je perivojnog stila: s dvije osi, središnjim kružnim prostorom i potencijalno sjenicom ili paviljonom, a tragovi vrta na tom mjestu sežu još u 1763. godinu.[1]

Tisućita obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva

Prigodom tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, manifestacije koja je 1925. održana na području cijele Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, preimenovan je u »Tomislavovo šetalište«. U sklopu proslave posađena je i lipa, a ispred nje postavljen je stup s uklesanim natpisom: »Ova lipa zasađena je dana 6. rujna 1925. u spomen 1000-godišnjice Hrvatskog Kraljevstva«. Izvorna ploča iz 1925. oštećena je za vrijeme bombardiranja Osijeka u Domovinskom ratu; na njezino mjesto ugrađena je identična kopija, a izvornik se nalazi u osječkom Muzeju Slavonije.[2]

Novija povijest

Nakon Drugog svjetskog rata i dolaska Saveza komunista Jugoslavije na vlast perivoju je ponovno promijenjeno ime u »Park kulture«.[1] Taj je naziv nosio sve do 1992., kada je parku nakon hrvatskog osamostaljenja vraćeno ime kralja Tomislava, a godine 1993. posađena je još jedna spomen-lipa.

Pogreška pri izradbi sličice:
Spomen-ploča Kramarićeve lipe iz 1993.

Ispred lipe postavljeno je nekoliko klupica i ploča s natpisom:

»Ovu lipu posadio je
za Dan grada Osijeka
2. prosinca 1993. godine
gradonačelnik
prof. dr. sc. Zlatko Kramarić
u povodu obilježavanja
novoga samoupravnog
statusa grada Osijeka
u slobodnoj i neovisnoj
Republici Hrvatskoj.«

Galerija

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2
    • Parametar page nije dopušten u klasi web
    • Parametar pages nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. 2,0 2,1 Henglova spomen-lipa prigodom 1000 godina Hrvatskog kraljevstva. glas-slavonije.hr 0. 23. rujna 2019. Pristupljeno 2025-03-07.

Vanjske poveznice