Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Djelomična selica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 61967 od 26. kolovoz 2021. u 02:29 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Djelomičnim selicama nazivaju se ptice kod kojih se jedinke iste populacije ne ponašaju jednako. Dio populacije zimu provodi na jugu, a drugi dio ostaje na području gniježđenja ili samo neznatno mijenja mjesto.

Većinu srednjoeuropskih vrsta ptica svrstava se u tu skupinu. U nekim zemljama tog dijela Europe oko 80% vrsta su djelomične selice. Poznat primjer takve vrste ponašanja su zebe (Fringilla coelebos) kod kojih samo ženke ujesen odlaze na jug, dok mužjaci ostaju. I strnadice (Emberiza citrinella), crnokape grmuše (Sylvia atricapilla), crvendaći (Erithacus rubecula), čvorci (Sturnus vulgaris), češljugari (Carduelis carduelis) kao i zviždaci (Phylloscopus collybita) su dio ove grupe ptica.

Zbog klimatskih promjena, čini se da neke selice u zadnje vrijeme postaju djelomične selice. Ogranak Švicarskog društva za zaštitu ptica iz Sempacha opisuje dugoročnu biološku korist djelomične seobe:

Kad zbog oštre zime mnoge individue stanarica uginu, one vrste (selice) koje su napustile to područje su u prednosti. Kad je zima blaga, stanarice su u prednosti jer su u vrijeme povratka selica već zaposjele najbolja područja. Djelomične stanarice svojim ponašanjem reagiraju ne samo na redovnu smjenu godišnjih doba i time uvjetovanu promjenu životnih uvjeta kao prave selice, nego i na promjene životnih uvjeta koji su zimi različiti iz godine u godinu.

Povezani članci