Hrvatska vatrogasna zajednica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ), kao krovna vatrogasna organizacija, objedinjava sve vatrogasne organizacije i postrojbe na području Hrvatske. Uz vatrogasne postrojbe, Hrvatska vatrogasna zajednica okuplja preko 1700 vatrogasnih društava u jedinicama lokalne samouprave i gospodarstvu s oko 150.000 članova koji su udruženi u preko 200 vatrogasnih zajednica općina, područja i gradova te 20 vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasnu zajednicu Grada Zagreba. Zajednica okuplja i preko 60 dobrovoljnih vatrogasnih društava u gospodarstvu s oko 1000 vatrogasaca. Članica je Međunarodne zajednice vatrogasnih i spasilačkih službi (International Association of Fire and Rescue Services / Comité Technique International de prevention et d'extinction de Feu (CTIF)).

Hrvatska vatrogasna zajednica obavlja stručne i organizacijske poslove koji se odnose na unaprjeđenje cjelokupnog sustava dobrovoljnog vatrogastva (provedba preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nesrećama i opasnim situacijama). Ujedno koordinira i provodi preventivne, operativne i promidžbene aktivnosti s vatrogasnim organizacijama; planira, organizira i provodi osposobljavanje i usavršavanje vatrogasaca; potiče razvoj tehničko-tehnološke opremljenosti dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi; predlaže normativno reguliranje dobrovoljne vatrogasne djelatnosti; izdaje stručnu literaturu; organizira rad s vatrogasnom mladeži; organizira vatrogasne vježbe, seminare i natjecanja; ostvaruje međunarodnu suradnju iz područja vatrogastva; skrbi o vatrogasnoj baštini; usklađuje organizacijske i operativne poslove vatrogasnih zajednica županija, gradova i općina te dobrovoljnih vatrogasnih društava.

Organizirala je dvije vatrogasne olimpijade na području Hrvatske, 1966. u Karlovcu i 2005. u Varaždinu.[1]

Vatrogasne intervencije

U Hrvatskoj svakog dana izbije 15-tak požara. U prosječnoj godini oko 80% požara izazove čovjek (72% zbog nehata i nepažnje, 2,5% zbog dječje igre i 4% namjerno). Požara građevina prosječno izbije 2700 godišnje. Najčešći uzrok požara na otvorenom prostoru su spaljivanje biljnog i drugog zapaljivog biljnog otpada (42%).

Oko 80 posto požara nastaje djelovanjem čovjeka i to uslijed:

  • nepažnje,
  • nemara,
  • namjernog paljenja,
  • dječje igre,
  • nestručnog održavanja i rukovanja strojevima i alatima.

No, vatrogasci ne gase samo požare.

Kada se radi o eksploziji, akcidentu s opasnim tvarima, osobi koja ne može izaći iz pokvarenog dizala, prometnoj nesreći, ekološkom zagađenju ili bilo kakvoj drugoj nesreći, nećete pogriješiti ako nazovete vatrogasce. Ako neka od intervencija nije u njihovoj nadležnosti, Vatrogasni operativni centar proslijedit će informaciju nadležnoj službi, a može Vam dati i dragocjene upute u pogledu daljnjeg postupanja. Ne ustručavajte se nazvati vatrogasce na broj 193 ako smatrate da je nekome potrebna pomoć.

Vatrogasni vjesnik

Podrobniji članak o temi: Vatrogasni vjesnik

Muzej hrvatskog vatrogastva

Podrobniji članak o temi: Muzej hrvatskog vatrogastva

Vidi

Izvori

Vanjske poveznice