Lionski progoni

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 609841 od 22. lipanj 2025. u 09:29 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Zamjena teksta - '<!--'''Li(.*)'''-->' u '')
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Datoteka:Amphiteatre Trois Gaules Lyon.jpg
Amfiteatar Trojice Gala u Lyonu, mjesto progona.

Lionski progoni odnose se na progone kršćana 177. godine u Lugdunumu u Rimskoj Galiji (današnjem Lyonu), za vladavine Marka Aurelija. Bilježe ih Euzebije Cezarejski u svojoj Povijesti Crkve i Grgur Tourski u svojem djelu O slavi mučenika (De Gloria martyrum), štp predstavlja najstariji spomen kršćanstva na francuskom tlu. Među poznatijim mučenicima navode se vjerojatni osnivač prve kršćanske zajednice u Lugdunumu i njegov prvi biskup, sv. Potin iz Male Azije, koji je zatočen preminuo u zatvoru, ropkinja sv. Blandina, koja je prema Euzebijevim zapisima bila zavezana za mrežu i postavljena ispred razjarena bika[1], Epipodije i Aleksandar, Matur, bečki đakon Sancto i dr.[2] Navodi se kako je u progonima stradalo 48 kršćana, polovina od kojih su bili Grci, a polovina Galoromani.[3]

Izvori

  1. ↑ Sveta Blandina, pristupljeno 24. prosinca 2020.
  2. ↑ The Letter of the Churchs of Vienna and Lyons to the Churches of Asia and Phrygia including the story of the Blessed Blandina (eng.) u Mrežnoj pismohrani srednjovjekovnih izvora Sveučilišta Fordham
  3. ↑ Goyau, Geogres. Lyons (eng.) Catholic Encyclopedia, Robert Appleton Company, New York, 1910., sv. 9
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Lionski_progoni&oldid=609841"