Matokit
| Matokit | |
|---|---|
 Matokit i Vrgorac
| |
| Visina | Sveti Rok 1062 m |
| Država / pokrajina |  Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija
|
| Dio gorja | Dinaridi |
| Koordinate | 43°13′12″N 17°19′41″E / 43.21987927°N 17.32807020°E |
| Najlakša staza | markirana staza iz Vrgorca[1] markirana staza iz sela Ravče (Jelavići) - prijevoj Zagon[2] |
| Najbliži gradovi | Vrgorac |
| Ostali vrhovi | Zagon (920 m)[3][4][5][6] kota 900 (900 m)[7] Umac (650 m)[8][9] Budim (497 m)[10][11][12] |
  Matokit | |
Matokit (lat. Monte Acutum) je najjužniji gorski greben Vrgorskog gorja[13] u Zagori sjeverozapadno od Vrgorca[14] te istočno od Pivčeva polja,[15][16] dužine oko 8,5 km, strmih obronaka. Pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok i na zapadu je usporedan s višim primorskim lancem Biokova, od kojega je odvojen dolinom Ravča - Rašćane. Na jugu je Matokit odvojen od Jadrana nižim primorskim grebenom Rilića s vrhom Susvid (1155 m), a na istoku je Vrgoračko polje i dolina Neretve.
Matokit se proteže zapadno od Vrgorca, te se zapadnije preko sedla Hajduk (oko 700 m) nadovezuje na sljedeći greben Vrgorskog gorja – Mihovil, te dalje na Šibenik.
Najviši vrh je Sveti rok (1062 m) s ostacima kapele sv. Roka. Sam Sv. Rok je lijep kameniti vrh s kojega se pruža širok vidik na sve strane.[14] Nekad se na vrhu nalazila kapelica sv. Roka, a danas je od nje ostala samo gomila razbacanog kamenja.[17]
Latinsko ime ove planine - Monte Acutum, u prijevodu Oštra planina ponajbolje opisuje ovog gorostasa koji svojim oštrim grebenom strši iz okolnih polja.[18]
Sjeverne padine toga grebena su blaže položene i većinom zarasle hrastovo-grabovim šumama (Ostrya carpinifolia). Stjenoviti greben Matokita koji oštro dijeli dvije strane planine predstavlja najslikovitiji dio cijelog Matokita.[14]
Te najviše okomice kod sela Kozica i burno kamenito tjeme grebena Mihovila su najbogatija nalazišta rijetkih biljnih endema u zaleđu Biokova. Po svom biljnom pokrovu i fauni je greben Matokita dosta različit od Biokova i sličan južnijim gorskim grebenima Krivošije i Sniježnice Konavoske.
Ovdašnje pučanstvo se najviše bavi stočarstvom, a zbog južne toplije klime su obronci Matokita naseljeni do nekih 800 m visine: sela Hajduk, Turić, Marinović itd.
Zanimljivosti[uredi]
Na planini Matokit, u Biokovskom zaleđu, svoju veliku karijeru započeo je naš najpoznatiji alpinist Stipe Božić, rođen u podnožju ove planine.[18]
Izvori[uredi]
- ↑ Vrgorac-Matokit :: geoview.info (engl.)
- ↑ Ravča - sv.Rok (Matokit) :: geoview.info (engl.)
- ↑ Zagon | Summit Cheeseburger (engl.)
- ↑ Zagon Map, Weather and Photos - Croatia: mountain - Lat:43.2189 and Long:17.32 :: Getamap.net - Maps from all over the world (Latitude and Longitude) (engl.)
- ↑ Zagon, Chorvatsko - Atlas světa - online mapa světa (češ.)
- ↑ Zagon :: VisoMap (fr.)
- ↑ kota 900 :: geoview.info (engl.)
- ↑ Umac - Croatia • peakery (engl.)
- ↑ Umac / Umac, Splitsko-Dalmatinska, Croatia, Europe :: Traveling Luck World Index - Travel map resource (engl.)
- ↑ Budim - Croatia • peakery (engl.)
- ↑ Budim / Budim, Splitsko-Dalmatinska, Croatia, Europe :: Traveling Luck World Index - Travel map resource (engl.)
- ↑ Budim (mountain) :: geoview.info (engl.)
- ↑ Vrgorsko gorje : Climbing, Hiking & Mountaineering : SummitPost (engl.)
- ↑ 14,0 14,1 14,2 Matokit – vrh Sv. Rok - Hrvatski vrhovi - Hrvatski planinarski savez
- ↑ Foto: Uspon na planinu Matokit
- ↑ Biokovo - Uspon na Matokit – Vrh Sv. Rok
- ↑ Odredište - Matokit Vrh Sv. Rok - planinarenje.hr
- ↑ 18,0 18,1 Matokit - Sveti Rok (1062 m)